Nova pravila nastoje pojednostavniti i ubrzati postupke, uz potpuno poštovanje temeljnih prava i međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement) i zabranu kolektivnog protjerivanja, istovremeno sprječavajući zlouporabe i neovlaštena kretanja unutar EU-a. Neformalni dogovor postignut 1. lipnja s Vijećem odobren je na plenarnoj sjednici s 418 glasova za, 218 protiv i 30 suzdržanih.
Prema tom zakonodavstvu, odluka o povratku koju nadležna nacionalna tijela izdaju državljaninu zemlje izvan EU-a s nezakonitim boravkom u državi članici, dolazit će s obvezom napuštanja te EU države članice odmah ili u određenom roku.
Obveza suradnje i pritvaranje
Državljani zemalja izvan EU-a na koje se odnosi odluka o povratku morat će surađivati s nadležnim tijelima. Radi pripreme njihova povratka, a na temelju pojedinačne procjene, mogu biti pritvoreni ako, primjerice, ne surađuju, ako postoji rizik od bijega ili ako predstavljaju sigurnosni rizik. Odluku o pritvaranju morat će dati upravno ili pravosudno tijelo, a moći će trajati do 24 mjeseca. Produljenje do ukupno šest mjeseci bit će moguće ako se okolnosti promijene, pojave nove informacije ili se poboljša suradnja s trećom zemljom. Ako se državljanin treće zemlje preseli u drugu državu članicu EU-a, može se primijeniti novo razdoblje pritvaranja. Države članice također će moći zahtijevati redovito javljanje ili nametnuti obvezu boravka na određenom mjestu. Također se mogu odrediti alternative pritvaranju, poput financijskog jamstva ili elektroničkog praćenja.
- Najvažnije vijesti svakog radnog jutra
- Vremenska prognoza i ključne teme dana
- Bez spama, odjava u jednom kliku
- Sve objave portala 023.hr
- Brze obavijesti o breaking news
- Izravno u Messenger inbox
Istražne mjere
Nacionalna tijela mogu provoditi posebne istražne radnje radi pripreme ili osiguranja učinkovitog povratka. To može uključivati pretrage državljana trećih zemalja, stambenih objekata ili drugih relevantnih prostorija, uz sudsko ili administrativno odobrenje, kao i pretragu i privremeno oduzimanje osobnih stvari i elektroničkih uređaja. Sve mjere moraju poštovati temeljna prava te podlijegati zaštitnim mehanizmima i pravnim lijekovima u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.
Sporazum sa zemljama izvan EU-a o prihvatu povratnika
Migrante s odlukom o povratku, osim maloljetnika bez pratnje, bit će moguće premjestiti u „centre za povratak” (return hubs) na teritoriju zemlje koja pristane na njihov prihvat, a na temelju sporazuma koji sklopi država članica EU-a. Takvi se sporazumi mogu sklopiti samo s trećim zemljama koje poštuju ljudska prava, međunarodno pravo i načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement). Nacionalna tijela morat će obavijestiti Komisiju i druge države članice prije početka njihove primjene.
Izvjestitelj Malik Azmani (Renew, Nizozemska) je rekao: “Europa je danas ispunila obećanje. Građani s pravom očekuju da se oni koji nemaju pravo na boravak vrate u svoje zemlje podrijetla. Zato je moj prioritet jasan: osigurati učinkovite, realne mjere povratka. I nakon gotovo dvadeset godina zastoja, Europa ih napokon ima. Uredba o vraćanju posljednji je dio slagalice europskog migracijskog sustava i iznimno sam ponosan što je sada završen.”
Idući koraci
Nakon odobrenja Parlamenta, Vijeće mora formalno usvojiti tekst te se on mora objaviti u Službenom listu prije nego što stupi na snagu. Neke odredbe, uključujući one o “centrima vraćanja”, procjeni dobi maloljetnika i vanjskoj dimenziji povratka, primjenjivat će se odmah. Ostale odredbe koje zahtijevaju pripremne korake počet će se primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.
