Ministar Božinović nakon izvanrednog sastanka: Krijumčarenje migranata pretvorilo se u opasan biznis model

Danas je održan izvanredni ministarski sastanak ministara unutarnjih poslova Europske unije posvećen ovoj kriznoj situaciji koja se dogodila u Španjolskoj, zapravo u Ceuti, španjolskoj enklavi na afričkom kontinentu, koja je izazvala brojne reakcije.

U njemu je sudjelovao i hrvatski ministar Davor Božinović koji je sastanku nazočio iz Zadra.

Po, završetku, izvijestio je kako je dobro da je ovakav sastanak sazvan vrlo brzo jer pokazuje zapravo da sve zemlje Europske unije počinju vrlo ozbiljno shvaćati ovu temu.

– Mi ovdje iz godine u godinu, pa ja bih kazao i na dnevnoj bazi, govorimo o pitanjima migracija. Sad je to stvarno prioritetno europsko pitanje. Što se samog događaja tiče, ministri su uglavnom izrazili zadovoljstvo i na neki način pohvalili reakciju Španjolske, što je kriza brzo stavljena pod kontrolu. Svega nekoliko tisuća migranata je još uvijek na području Ceute. Inače, to je prostor veličine 18 četvornih kilometara, dakle vrlo mali prostor. I Španjolska je također, osim 22 zemlje gdje se pridružila i Hrvatska, bila sklona da se raspravi ovo pitanje na europskoj razini jer se time poslala poruka da ono što se može dogoditi jednoj članici Europske unije nije više samo njeno pitanje, već pitanje cijele Unije, kazao je Božinović.

Ono što slijedi nakon sastanka je izrada analize što se sve ovdje dogodilo i kako je to sve skupa pokrenuto.

– Ja ne bih u ovom trenutku špekulirao, nisu ni moji kolege danas bili skloni tome, ali to će biti važno, pogotovo u pripremi sljedećeg ministarskog sastanka koji je redovito sazvan za početak listopada, a nakon toga i Europskog vijeća, znači, šefova država i vlada. Ono što je meni osobno drago i čini mi se na tragu još jedne od naših inicijativa ovdje iz Hrvatske, jest to što je Komisija po prvi puta stavila na stol određene teme kao što je koncept sigurnih trećih zemalja, što je Hrvatska uvijek zagovarala. Mi smo suočeni s dolascima iz zemalja koje su i nekoliko tisuća kilometara daleko od Hrvatske. Ti migranti, da bi došli do Hrvatske, moraju proći puno zemalja koje su zapravo sigurne, uključujući i zemlje našeg susjedstva iz kojih dolaze. Kad bi se doslovno držali onoga što je humanitarni koncept – gdje se traži i gdje se dobiva azil ukoliko si progonjen u svojoj zemlji ili ukoliko ti prijeti pogibelj – to bi valjda trebalo biti u prvoj zemlji u kojoj se možeš osjećati sigurnim i barem se privremeno spasiti od progona.

Hrvatska, podsjeća ministar, o ovom problemu ne govori iz teorije, nego iz desetogodišnjeg iskustva s terena. Pritisak krijumčara ne jenjava, ali raste i učinkovitost policije. Samo do sinoć, hrvatske su službe u ovoj godini privela 698 krijumčara, približivši se brojci od 700 uhićenih – što je skok u odnosu na 645 privedenih svega nekoliko dana ranije.

– Od dolaska ove Vlade postavili smo se čvrsto na europskim granicama, zaštitili Hrvatsku od bilo kakvih većih valova migrantske populacije, ušli u Schengen i povukli ozbiljna sredstva za opremanje policije. Krenuli smo u mandatu jedne vlade prije nas sa 85 milijuna eura, mi smo to, kad je sama granica u pitanju, doveli već na 350 milijuna, a sljedeća financijska perspektiva govori o mogućnosti da Hrvatska za povlačenje dobije milijardu i 300 milijuna. To znači da ćemo jačati – što je također jedan od zaključaka – svu potrebnu infrastrukturu na granici, prije svega radarske sustave i razna druga tehnička rješenja i pomagala. Time ne samo da šaljemo jasnu poruku – a mislim da je ona jasna i migrantskoj populaciji i krijumčarskim mrežama – da se u Hrvatsku neće moći i ne može ući tako lako te da će biti sve teže, jer ovdje realno govorimo o biznis modelu krijumčarskih skupina.

Europska komisija prvi je put stavila na stol koncept sigurnih trećih zemalja, ideju koju Zagreb godinama zastupa. Ljudi koji prolaze kroz niz stabilnih država prije dolaska do vanjskih granica Unije moraju potražiti zaštitu u prvoj sigurnoj točki, umjesto da postaju dio ilegalnih lanaca.

– Taj biznis model razvio se zbog toga što su mu i određena rješenja na razini Europske unije omogućavala da se razvija te da u te svoje aktivnosti uključi ljude koji su, vidjeli smo i to na primjeru Ceute, bili manipulirani netočnim informacijama. Krijumčarenje migranata nije samo migracijski problem; ono je problem sigurnosti. Ono ugrožava sigurnost i zbog toga što izravno dovodi u opasnost živote ljudi. Samo u ovih nekoliko dana u Ceuti više od 70 migranata izgubilo je život. Oni su izgubili život upravo zato što su slušali lažne vijesti i zato što su svoju sudbinu stavili u ruke onih koji su ih poticali u tom smislu.

– Također, važna je poruka – s obzirom na to da smo nedavno donijeli novi Pakt o migracijama i azilu – da se on primjenjuje u potpunosti. Hrvatska to radi od prvoga dana. Istovremeno, zajednička i jedinstvena primjena svih alata koje nam Pakt o migracijama i azilu stavlja na raspolaganje najbolja je zaštita kad govorimo o vanjskoj granici. Znači, odgovor Europe na ovakve i slične izazove – u to sam sve sigurni ji – bit će sve koordiniraniji. Uključit će se puno jače postojeće agencije, prije svega Frontex, koji je tu bitan i ključan. Što se Hrvatske tiče, nama su usluge Frontexa najvažnije kad govorimo o organizaciji povratka migranata ili tražitelja azila koji ne ispunjavaju uvjete za ostanak na području Hrvatske ili Europske unije. U našem slučaju, takva je ogromna većina tih zahtjeva, zaključio je ministar danas u Zadru.