Avioni prema dolje, cijene prema gore. Strah da ćemo zbog rata u Iranu zauvijek ostati bez jeftinih letova prisutan je već tjednima.
Na zagrebačkom aerodromu posljednji podaci za travanj, mjesec kada je rat u Iranu već trajao, govore o 415 tisuća putnika, u odnosu na 419 tisuća u istom mjesecu prošle godine, dakle smanjenje za samo jedan posto. I još, kako nam kažu, glavni razlog nije sam rat u Iranu nego štrajkovi u nekim aviokompanijama, donosi RTL Danas.
Dakle, to što piloti i kabinsko osoblje Lufthanse nisu letjeli ostavilo je više traga nego sam rat u Iranu. Iako je Croatia Airlines još ranije objavila da su otkazali 900 letova, na aerodromima u Zadru i Dubrovniku imali su čak 10 odnosno pet posto više putnika nego lani. A ni u turističkim agencijama zasad nema pada potražnje.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
“U kratkoročnom segmentu, mislim da je najgore iza nas. Ako se ova situacija dolje ne stabilizira, u nekom srednjoročnom razdoblju rekao bih da će se aviokompanije snaći oko dobavnih kanala goriva”, kaže Zoran Šašić, direktor turističke agencije sa sjedište u Zagrebu.
Kako 40 posto europskog kerozina prolazi kroz Hormuški tjesnac, postojala je bojazan da bi nagli rast cijena goriva mogao dovesti do drastičnog poskupljenja karata, ali ako krenete tražiti let za London idućeg mjeseca naći ćete povratnu kartu za 61 euro, i lani se cijena kretala do tog iznosa. Malo skuplji su duži letovi, kako se ne leti preko Dohe, povratna karta do Bangkoka za idući mjesec može se naći za 780 eura, lani je bilo 10 posto jeftinije, slično je i do Tokija, povratni let je 930 eura, lani je bio 850.
“Te karte su nominalno skuplje, ali de facto aviokompanije ništa više ne zarađuju, na gorivo ide nešto više novaca”, kaže za Direkt Stjepan Bedić, direktor privatne hrvatske tvrtke koja iznajmljuje avione drugima. Aviokompanije su, dodaje, dio povećanih troškova prenijele na putnike, dio su same amortizirale.
“Naravno da su veće kompanije tu otpornije. One odluče ne plaćati leasing i onda to leasing kuća mora trpjeti, ako ti netko ne plaća leasing za sto aviona. Male kompanije nemaju tu snagu, to je uvijek u svakoj krizi tako, a mi naravno nikad nemamo u Europskoj uniji nešto čime bismo zaštitili male. Tako i za vrijeme Covida, isto se većim kompanijama pomagalo na razne načine, pa je tako i sad”, tumači Bedić.
Neki avionski konzultanti u Švicarskoj, upozoravaju da je rat u Iranu novi covid i da se era aviokarata od 20 eura bliži kraju. No, gazda najveće globalne low cost kompanije već je objasnio kako se zatvoreni Hormuz na njih neće odraziti jer su, za razliku od drugih, kupovali gorivo godinu i više dana unaprijed.
“Ryanair je uglavnom izoliran od tih povećanja troškova. Osigurani smo za sljedećih 12 mjeseci do ožujka 2027. na oko 67 dolara po barelu. Dakle, to neće utjecati na naše troškove i neće utjecati na naše niske cijene”, izjavio je Michael O’Leary, predsjednik Uprave Ryanaira.
Iako je Ryanair neki dan odlučio zatvoriti svoju zimsku bazu u Solunu, i to zbog dizanja aerodromskih naknada, turistički stručnjaci u Grčkoj ove sezone ne očekuju potrese.
“Sve dok je potražnja za Mediteranom, a samim time i Grčkom, velika, ne vjerujemo da ćemo vidjeti bilo kakvih dodatnih preusmjeravanja ili otkazivanja, barem do kraja ove sezone”, kaže Danielle Rudić, potpredsjednica agencije za destinacijski menadžment sa sjedištem u Ateni.
Slično bi trebalo biti i u Hrvatskoj, čak i ako blokada Hormuza potraje, ali svim putnicima ipak se sugerira što raniji booking.
“Ni sama cijena goriva nije jedini faktor, to nije jedini trošak aviokompaniji. Ja bih rekao da bi možda između 15 i 20 posto poskupljenja mogli govoriti kao o worst case scenariju”, smatra Zoran Šašić.
Dakle, jeftinih letova će biti, ali pitanje je dokle. Ljetna sezona, kada puni avioni kompanijama nadoknađuju zimske gubitke, mogla bi odgovoriti hoće li letovi uskoro opet postati luksuz.
