Sprema se velika promjena na bankomatima: Pogledajte što se bitno mijenja s početkom nove 2027. godine

U Hrvatskoj je do kraja proteklog tjedna aktivirano ukupno 108.171 paket besplatnih usluga, što predstavlja svega 1,6 posto od ukupno 5,9 milijuna otvorenih potrošačkih bankovnih računa. Slabiji interes od očekivanog stručnjaci pripisuju činjenici da su banke u ove pakete primarno uključile internetsko bankarstvo, dok se popularnije mobilno bankarstvo u većini slučajeva i dalje naplaćuje. Ipak, ključna promjena koja bi mogla potaknuti građane na masovniji prijelaz očekuje se početkom 2027. godine, kada bi korisnici besplatnih paketa trebali dobiti pravo na dva podizanja gotovine mjesečno na bilo kojem bankomatu u državi bez naknade.

Kako bi se ovaj plan realizirao, banke su započele pregovore o stvaranju nacionalne mreže bankomata. Iz Hrvatske udruge banaka ističu kako je riječ o “izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika”. Prema njihovim navodima, provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz poseban fokus na zaštitu interesa klijenata. Neslužbene informacije govore kako je od savjetničke kompanije Ernst & Young naručena studija koja je ponudila tri moguća modela funkcioniranja nacionalne mreže, a konačna odluka očekuje se kroz nekoliko tjedana.

Povijest ovog projekta bilježi različite pristupe. Prvotna ideja bivšeg ministra financija Marka Primorca uključivala je pet besplatnih podizanja na bilo kojem bankomatu, no Hrvatska narodna banka preferirala je uspostavu nacionalne mreže. Postojao je i prijedlog da upravljanje sustavom preuzme Fina, ali je na kraju odlučeno da se rješenje prepusti izravnom dogovoru između banaka.

Statistika HNB-a pokazuje golemi značaj bankomatske mreže u Hrvatskoj. Pretprošle godine obavljeno je 106 milijuna transakcija ukupne vrijednosti 19,24 milijarde eura. S mrežom koja tijekom turističke sezone broji više od 4700 uređaja, Hrvatska se nalazi u samom europskom vrhu po broju bankomata na 100.000 stanovnika. Najveća koncentracija uređaja je u Zagrebu i jadranskim županijama, a troškovi njihova održavanja, opskrbe gotovinom i najma prostora ključna su točka oko koje se trenutno vode pregovori. Procjenjuje se da naknade u poslovanju s građanima bankama godišnje donose oko 380 milijuna eura, pa je pitanje raspodjele tih troškova unutar buduće zajedničke mreže trenutno najosjetljivije pitanje za bankarski sektor.