Za vrijeme Uskrsa kršćani se prisjećaju Isusova raspeća i slave njegovu pobjedu nad smrću, a mnogi ove dane provode u krugu svojih najdražih, uz bogat blagdanski stol. Iz udruge Prijatelji životinja poručuju da upravo uskrsni stol može biti mjesto na kojemu biramo suosjećanje: „Uskrs slavi život, a teško je slaviti život dok na stolu imamo proizvode koji su nastali kao rezultat patnje i smrti.”
Navode i da nikada nije bilo lakše pripremiti tradicionalna uskrsna jela u biljnoj verziji, koja su bolja za okoliš, zdravlje i životinje te su namijenjena svima. Za blagdanski stol predlažu omlet od slanutkova brašna, proljetnu juhu, šunkicu od sejtana, francusku salatu s majonezom bez jaja, shakshuku s veganskim jajem na oko, pincu i druge ukusne kolače bez jaja i životinjskog mlijeka.
Iza uskrsnih jaja krije se industrija patnje koju mnogi ne vide
Podsjećaju i na činjenicu da iza svakog jajeta stoji industrija koja iskorištava reproduktivni sustav kokoši, oduzima im svaki djelić prirodnog života i tretira ih kao proizvodne strojeve: „U sustavu proizvodnje jaja žive milijarde kokoši. Prvi doticaj s ljudima mnoge od njih dožive kroz bolno sakaćenje kljunova, koje se provodi kako bi se spriječilo da se zbog ekstremnog stresa međusobno ozljeđuju. Nakon toga zatvaraju ih u kaveze ili pretrpane hale. Zbog iscrpljujućeg nesenja jaja tijelo im slabi, kosti postaju krhke, a cijeli njihov život svodi se na proizvodnju jaja u skučenosti, prljavštini i neprekidnom stresu. Kako bi ih se prisililo na još veću produktivnost, manipulira se svjetlom i hranom. Fizički iscrpljene i psihički slomljene, nakon svega godinu do dvije, šalju ih u klaonicu.”
Dodaju da je za muške piliće sudbina jednako brutalna: budući da ne mogu nositi jaja i nisu isplativi za tov, ubijaju ih već prvoga dana života, gušenjem ili mljevenjem na živo.
Upozoravaju da njihova patnja pred Uskrs postaje još veća jer se tada potrošnja jaja pojačava kako bi se zadovoljilo blagdansko prejedanje, često potpuno lišeno svijesti o nasilju koje stoji iza svakog zalogaja. Pritom se jaja i dalje predstavljaju kao simbol blagdana, iako su zapravo proizvod koji nam nije potreban.
Prijatelji životinja predlažu i da se tradicija bojanja jaja nastavi na suosjećajan način, korištenjem umjetnih jaja, drvenih ukrasa ili čak krumpira koji se mogu kreativno ukrasiti. „Blagdani bi trebali biti vrijeme radosti i brige za druge uključujući životinje. Najljepši Uskrs je onaj koji slavi život u svakom smislu”, poručuju.
Suosjećanje za blagdane znači i ne kupovati piliće i kuniće kao poklone
Ističu još jednu okrutnu uskrsnu naviku, a to je kupovina pilića i kunića kao poklona za djecu. „Kunići nisu igračke, već osjetljiva i zahtjevna bića koja mogu živjeti i više od deset godina. Udruge redovito nakon blagdana bilježe porast napuštenih životinja kupljenih impulzivno upravo za Uskrs, a to možemo promijeniti jedino ako odmalena razvijamo suosjećanje i poštovanje prema životinjama, umjesto da ih promatramo kao sezonsku zabavu”, zaključuju Prijatelji životinja.
