Uskrs je pred vratima, a već je jasno da će blagdanski stol biti nešto skuplji u odnosu na prošlu godinu. Kako je RTL Danas izvijestio, poskupjeli su krumpir, jaja i janjetina. Koliko će nas zapravo blagdanska trpeza koštati, otkriva Nezavisni hrvatski sindikati koji tradicionalno izrađuju blagdansku potrošačku košaricu za tročlanu obitelj. U njoj nije uključen samo jedan obrok, nego više njih za više dana – od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Analizom nisu obuhvaćene zalihe koja kućanstva mogu imati od ranije.
I ove godine, nažalost, iznosi blagdanske košarice su u rastu, što je bilo za očekivati s obzirom na skok inflacije prošle godine, objavili su iz Sindikata. Iako na rast cijena utječu mnogi faktori, iz Sindikata ipak primjećuju da je tu potencijalno riječ i o “oportunističkom anticipativnom formiranju cijene”, odnosno formiranju cijene na temelju očekivanja i prilika.
Bogata košarica ove godine iznosi 486,05 centi i skuplja je za 11,7 posto nego prošle godine. Za srednju košaricu građani će trebati izdvojiti 282,11 eura (skuplja za deset posto).
Skromna košarica je skuplja za pet posto i iznosi 129,01 eura.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija za veljaču 2026., u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila je 3,8 posto. Rast cijena hrane bio je 2,9 posto.
Ne smije se ni zanemariti da udio troška hrane u prosječnoj plaći iznosi 27 posto, dok na razini EU-a to je značajno niže. “Ne znači da se hrane nekvalitetnije, nego da imaju više plaće i mogu lakše podmiriti izdatke”, napominje Sindikat. Bogata košarica ove je godine gotovo upola (48 posto) skuplja nego 2023. godine. Srednja košarica je skuplja za 38, a skromna za 28 posto.
Blagdanska košarica podijeljena je na tri kategorija – bogata, srednja i skromna. One se razlikuju ovisno o sastavu i kvaliteti.
Bogata košarica predstavlja bogati blagdanski stol u punom duhu tradicije – sadrži svježe meso poput teletine, janjetine i junetine, od ribe bakalar, zubatac i brancin. Uključena je i kuhana šunka. Ona srednja ima neke manje iznimke i proizvode nešto niže kvalitete-svinjetinu, odnosno odojak te oslić i rolana šunka. U skromnoj košarici su uglavnom proizvodi s ograničenim cijenama – umjesto šunke je rolana lopatica.
Cijene su prikupljane u različitim gradovima i na raznim lokacijama. One variraju od trgovaca do trgovaca, a razlike u cijenama vidljive su i unutar istoga grada.
Značajan broj proizvoda u košarici je također bio na akciji, ali cijene s akcijama, kažu iz Sindikata, bilježile su veći rast nego što je to bio slučaj s prošlogodišnjim redovnim cijenama. Primijetili su i velik broj uvoznih proizvoda, koji nude nešto nižu cijenu, ali bez obzira na sastav i kakvoću, i dalje su preskupi, smatraju iz Sindikata.
Govoreći o svježem mesu, navode da se na policama trgovina može naći jeftinije meso u odnosu na meso iz domaće potrošnje, no već se na prvi pogled – po boji i teksturi – vidi da to meso nije isto kvalitetno. U odnosu na prošlu godinu, najviše je rasla cijena svježeg mesa. U prosjeku 15-20 posto, ovisno o lokaciji.
Zabilježen je rast i cijena jaja, svježeg voća i povrća, pekarskih i slastičarskih proizvoda.
“Želimo upozoriti građane da prije svake kupnje idu ciljano i smislenoi da ne kupuju impulzivno. Neka gledaju omjer između snižene i redovne cijene, ali neka ne zaborave pogledati koja je najniža cijena bila u posljednjih 30 dana. Tu ćete vidjeti je li stvarna ušteda”, ističu Sindikati.
Predsjednik Sindikata Dražen Jović na početku je ukazao na problem rasta cijena i činjenicu da troškovi hrane rastu puno brže od službene stope inflacije.
“Postavlja se opravdano pitanje – kako će 750.000 umirovljenika s mirovinom od 617 eura, na granici siromaštva, živjeti? Kako će živjeti naši radnici s minimalcem i na medijalnoj plaći koji troše preko 50 posto svojih primanja na hranu? Kako ćemo svi mi živjeti ako se nastavi ovaj tempo?”, kazao je, naglasivši kako treba priznati da imamo problem.
Ističe da problem s inflacijom nije novi, no da treba tražiti rješenja, a ne opravdanja poput koronakrize i sada rata na Bliskom istoku.
“Pozivamo Vladu da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom, neprijavljenim radom, ne možemo imati toliko ljudi na minimalnoj plaći. Pozivamo sve – priznajmo si problem, krenimo u njegovo rješavanje kako bi spriječili urušavanje kupovne moći naših građana”, apelirao je, navodi RTL Danas.
