Svake godine raste potrošnja lijekova; Evo koliko pokriva HZZO i što se najviše troši

Raste potrošnja lijekova u Hrvatskoj, a HALMED svake godine objavljuje statistike – posebno je važno upozorenje o korištenju lijekova. O tome je N1 u Novom danu govorio prof. dr. sc. Pero Draganić iz HALMED-a.

Pero Draganić osvrnuo se na godišnje izvješće HALMED-a za 2024. godinu: “Potrošnja lijekova na razini Hrvatske raste iz godine u godinu. Taj rast je umjeren, iznosi oko pet posto godišnje i sličan je rastu potrošnje lijekova u mnogim zemljama s kojim se uspoređujemo. Bilo da su to visoko razvijene zemlje, srednje ili slabije razvijene zemlje. Kod nas je u zadnjih pet godina, godišnje povećanje lijekova oko pet posto što je prihvatljiv podatak u usporedbi s ostalim zemljama. U 2024. u odnosu na 2023. porast je šest posto, jedan posto više.”

Komentirao je i vrijednost potrošnje lijekova u Hrvatskoj: “Brojka kada ju čovjek čuje je velika – milijardu i 760 milijuna eura u 2024. godini.”

Koliko je od tih lijekova onih koji su izdani na recept i plaćeni putem HZZO-a, a koliko onih koji su kupljeni u ljekarnama ili negdje drugdje?

“U evidenciji potrošnje dolazimo do toga da 90 posto lijekova koji se potroše pokriva i plaća HZZO. 10 posto lijekova ne plaća HZZO. U lijekove koje ne plaća HZZO mogu ući i lijekovi koji nisu na recept, ali određeni terapeut misli da bi neki lijek bio dobar i pacijent ga sam kupi, to su rijetki slučajevi. U potrošnju bez recepta ulaze lijekovi protiv bolova, lijekovi za temperaturu, lijekovi za respiratorne infekcije, kreme. 10 posto tih lijekova ne pokriva HZZO. Svaki lijek je bitan, ali HZZO pokriva sve bitne lijekove. Pokrivenost lijekova je dobra, ali to košta”, odgovara Draganić.

Dodaje da je veliki udio skupih lijekova: “Po potrošnji u eurima dugo godina prednjači i krivulja se penje kod lijekova L1 skupine – antitumorska terapija. U antitumorskoj terapiji imamo stare lijekove koji imaju manji porast od prosjeka, do pet posto. Novi lijekovi su skupi i njihovi potrošnja jako raste. U L1 skupini imamo potrošnju preko 400, skoro 500 milijuna eura. To je dobro i pohvalno za Ministarstvo i HZZO, ali to košta svugdje u svijetu pa tako i kod nas.”

Koji se lijekovi najčešće koriste u Hrvatskoj?

“Ako gledamo financijski aspekt, onda su to antineoplastici, citostatici. Druga skupina je jako izražena i ima uzlet u potrošnji, a to su imunosupresivi. U mnogim bolestima koje smo poznavali otkriva se imunološka komponenta i u tom smislu djelujući protiv tog imunološkog sustava su ti imunosupresivi. Treća skupina su lijekovi za šećernu bolest. Jedan od razloga veće potrošnje lijekova je bolja dijagnostika. Tu je i antitumorska hormonska terapija”, navodi.

Koje se skupine bolesti najčešće liječe lijekovima?

“Najviše se troši na lijekove protiv hipertenzije jer je bolest uporna i traje”, kaže Draganić.

Odgovorio je na pitanje kakvi su lijekovi na hrvatskom tržištu kada je riječ o kvaliteti:

“Jako dobri. Dobra smo agencija i naš posao je u domeni regulative, vodimo računa da lijekovi na tržištu koje imamo budu kvalitetni, na razini visoko razvijenih zemalja. Proizvođači ako plasiraju jedan lijek, mora biti isti u Americi, Njemačkoj ili Hrvatskoj. Nedavno smo imali dvije komisije iz Europske medicinske agencije i kontrole, dobili smo visoke ocjene koje nas svrstavaju u sam vrh europskih agencija za lijekove.”

“Nema. Ponekad se dogodi da jedan lijek nedostaje, ali taj lijek ima dvije ili tri generičke paralele. Imamo zamjenske lijekove unutar iste terapijske skupine.”

Draganić navodi da ti lijekovi moraju biti isti po učinkovitosti, djelotvornosti i sigurnosti s lijekovima s kojima ih se uspoređuje.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nedavno je objavila da im se često obraćaju potrošači koji putem interneta naručuju lijekove u vrijednosti od 100 i više eura, a koji vrlo često uopće ne budu isporučeni ili se pokažu neodgovarajućima za zdravstvene probleme koje imaju.

“Nije zabilježen slučaj lažnog lijeka. Vjerujem da se to dogodilo, ali da se osobi koja je uzela lažni lijek nije ništa dogodilo i to je sreća. Lijekovi se putem interneta ne smiju i ne mogu naručivati. Danas preko interneta možete kupiti sve. Lijekovi se kao roba također mogu podvaliti. Zakonodavac je propisao da mogu postojati e-ljekarne, ali te ljekarne moraju dobiti akreditaciju u HALMED-u. Ni jedna ljekarna se još nije javila HALMED-u da bi tražila tu akreditaciju. Valjda nema toliko puno interesa. Ljudi koji naručuju lijekove putem interneta, šute o tome”, ističe Draganić.

Draganić je uputio upozorenje zbog lijekova naručenih putem interneta: “Potrebno je isticati da je kupnja lijekova putem interneta na neprovjereni način opasna. Loša stvar se dogodi prvi put, najčešće i zadnji. Treba prosvijetliti i djelovati na ljude, imate legalne načine da naručite lijekove, u HALMED-u postoji i institucija uvoza i sve je pod kontrolom. Naručivanje putem interneta nije dobro i nije pod kontrolom, često prolazi bezazleno, ali uvijek postoji prvi put da se dogoditi nešto ozbiljno, u smislu štete.