Prema studiji objavljenoj u American Journal of Psychiatry, tinejdžeri koji su bili na liječenju zbog mentalnog zdravlja i kojima je propisan antibiotik doksiciklin imali su 30 do 35 posto manju vjerojatnost da će kasnije u odrasloj dobi razviti šizofreniju, u usporedbi s tinejdžerima koji su primali druge antibiotike.
Istraživački tim opisao je rezultate kao “obećavajuće, ali još uvijek preliminarne”.
Šizofrenija pogađa oko 23 milijuna ljudi širom svijeta. Uzrokuje psihozu koju karakteriziraju deluzije, halucinacije, neorganizirano razmišljanje i drugi kognitivni poremećaji koji mogu biti onesposobljavajući, piše Euronews.
Ova se mentalna bolest obično javlja u ranoj odrasloj dobi, a iako se može kontrolirati lijekovima, za sada nema lijeka koji bi je u potpunosti izliječio.
U istraživanju je sudjelovalo više od 56.000 adolescenata u Finskoj, među kojima je više od 16.000 uzimalo doksiciklin – antibiotik koji se često koristi za liječenje infekcija i akni.
“Važan signal”
Istraživanje nije bilo randomizirano kliničko ispitivanje, što znači da ne može dokazati da doksiciklin doista sprječava razvoj šizofrenije.
Ipak, znanstvenici smatraju da bi lijek mogao djelovati tako da smanjuje upalu u mozgu i utječe na tzv. sinaptičko “čišćenje” – proces u kojem mozak uklanja neurone i sinapse koje mu više nisu potrebne. Abnormalno sinaptičko čišćenje povezano je sa šizofrenijom.
„Ovi rezultati važan su signal da se dodatno istraži zaštitni učinak doksiciklina i drugih protuupalnih tretmana kod adolescenata koji su pod psihijatrijskim nadzorom“, izjavio je Ian Kelleher, glavni autor studije i profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu u Edinburghu.
Dodao je da bi ovakav pristup „mogao potencijalno smanjiti rizik od razvoja teških mentalnih bolesti u odrasloj dobi“.
Međutim, neovisni stručnjaci upozoravaju da se iz ovih rezultata ne mogu izvoditi čvrsti zaključci te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila moguća povezanost između doksiciklina i shizofrenije.
Dominic Oliver, istraživač psihijatrije sa Sveučilišta u Oxfordu, napomenuo je da su “mnogi drugi tretmani u ranoj fazi pokazali obećavajuće rezultate, ali se kasnije pokazalo da nisu učinkoviti u velikim kliničkim ispitivanjima”.
U međuvremenu, dr. Katharina Schmack, istraživačica psihoza s Instituta Francis Crick u Ujedinjenom Kraljevstvu, istaknula je da, iako su rezultati statistički značajni, “apsolutni broj smanjenja rizika nije velik”.
Petnaest godina nakon liječenja doksiciklinom, “umjesto da šizofreniju razvije otprilike pet od 100 osoba, sada bi to bilo otprilike dvije do tri osobe od 100”, rekla je.
Ni Oliver ni Schmack nisu sudjelovali u istraživanju.
Schmack je dodala da bi rezultati trebali poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja razvoja mozga, upalnih procesa i drugih bioloških mehanizama koji mogu utjecati na rizik od shizofrenije.
“Otkrivanje ovakvih kliničkih poveznica važno je jer može usmjeriti buduća biološka istraživanja”, zaključila je, donosi N1.
