Župnik Župe Brod osudio je u subotu postavljanje božićnih ukrasa prije početka adventa, a posebno se obrušio na Orašara kojeg je nazvao “simbolom zla” i zatražio od župljana da ga uklone, piše Danas.hr.
U podužoj objavi na društvenim mrežama, Župa Brod javno je istupila protiv postavljanja blagdanskih ukrasa na svom području jer smatraju da takvi sadržaji ne pripadaju hrvatskoj kulturnoj tradiciji te Orašara vide kao element “okultne i trgovačke prakse” koja, kako kažu, “potiskuje kršćanski sadržaj Božića i udaljava pozornost od Isusa Krista”.
“Ovožupni ured u Brodu smatra sablažljivim i opasnim za javno ćudoređe postavljanje sadržaja koji ne pripadaju hrvatskoj uljudbi i identitetu i to u vremenu još prije svetog vremena adventa.
Ističemo da hrvatski kulturni krug ne predviđa nikakvo ukrašavanje naselja prije Božića, jer isto onda poništava i ne uklapa se u pokorničko vrijeme iščekivanja Božića”, apeliraju iz Župe Brod.
Dodaju da orašar ne pripada hrvatskim i katoličkim načinima ukrašavanja javnih prostora u Božićno doba, već da je dio “okultne i trgovačke prakse” kojom se s javnih mjesta uklanja “Onaj koji je smisao proslave Božića, Isus Krist čije rođenje slavimo”.
Osim što je za njih simbol zla, za Orašara kažu da nema povezanosti s Božićem. Stoga od nadležnih traže da ukras uklone, a u suprotnom pozivaju župljane da to učine.
“Vjera traži i javno iskazivanje, a kao vjernici pozvani smo ukloniti sve ono iz javnog prostora što remeti naš hrvatski i katolički način proslave Božića.
Oni koji ovaj ukras smatraju načinom “proslave” Božića, mogu ga slobodno uzeti svojoj kući i u svojoj kući slaviti bilo što, osim Božića, čiji ovaj zli lik nije simbol ni obilježje”, dodaje se u izjavi koju potpisuje velečasni Josip Tomić, ujedno župnik Župe Brod.
A Orašar, koji ga je tako naljutio, je jedan od široko prepoznatljivih simbola božićnih blagdana, ne samo u Hrvatskoj nego i širom svijeta. U blagdanskom razdoblju pojavljuje se u izlozima, dekoracijama, kao motiv na džemperima i čokoladicama, dok mnogi Hrvati satima u redovima stoje ispred zagrebačkog HNK da bi se domogli karte za popularan balet.
Orašari, zapravo alat za drobljenje oraha i drugih orašastih plodova, imaju dugu povijest, a vremenom su postali dio mnogih domaćinstava i popularne kulture.
Prvi orašari su bili kliješta za razbijanje oraha, bez posebnih dekoracija. Prema Muzeju Orašara u Washingtonu, proizvodnja ovih figura zanimljivog izgleda počela je u 15. stoljeću. Rezbaritelji drva počeli su izrađivati figure u obliku pasa, ptica i drugih životinja da bi u 17. stoljeću počeli dobivati ljudski oblik po kojem ga znamo i danas.
Pritom je najveću ulogu imao Christian Steinbach, poznat i kao Kralj orašara, koji je započeo tradiciju ručno rađenih drvenih orašara u obliku vojnika.
Orašari isprva nisu bili ni blizu prepoznatljivi sve do kultnog baleta ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog koji je prvi put izveden 1982. U njemu djevojčica Klara na Badnjak ispod bora nalazi drvenog orašara i s njim proživljava avanture. Budući da se radnja baleta odvija u božićno vrijeme i u središte radnje stavlja tu figuricu, orašari su postali prepoznatljivi i postali dio božićne dekoracije.
S druge strane, prema njemačkom folkloru vjerovalo se da orašari štite domove od zlih duhova te donose sreću i mir. Te male figurice nalik vojnicima predstavljaju snagu pa mogu štititi i dom. Uz to, orasi i orašasti plodovi su se uglavnom skupljali u jesen, orašare su najčešće ljudi koristili zimi pa ih zato povezujemo s blagdanima.
