PORAŽAVAJUĆI PODACI U Hrvatskoj na rubu siromaštva 810.000 osoba

Prema podacima Eurostata, 21 posto stanovnika EU lani je bilo u riziku od siromaštva.

Kako piše portal Danica.hr, Europski statistički ured u petak je objavio kako ukupno 93 od 243 regije EU bilježe stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti više od prosjeka Europske unije. Među njima je i Panonska Hrvatska.

Lani je bilo 25 EU regija u kojima je najmanje 33 posto stanovništva bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti; najviše u Grčkoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Italiji i Rumunjskoj. Panonska Hrvatska s 31 posto stanovništva bila je blizu tog najsiromašnijeg društva.

U riziku od siromaštva u Hrvatskoj je bilo ukupno 810.000 osoba, odnosno 21,7 posto. Tijekom 2021. godine pak taj je udio iznosio 20,9 posto, navodi se u podacima Eurostata.

To je postotak osoba koje imaju raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva koji je za jednočlano kućanstvo lani iznosio u prosjeku 617 eura mjesečno, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece ukupno oko 1300 eura.

Prije tri godine prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 403 eura, a za četveročlano s dvoje djece 847 eura. Danas je taj prag, dakle, 53 posto veći! Inflacija je očito učinila svoje te dodatno osiromašila kućanstava.

Situacija je lani bila najgora u Panonskoj Hrvatskoj koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju. Tu je 31 posto ljudi bilo u riziku od siromaštva, a 2021. godine 28,6 posto.

Za Jadransku Hrvatsku taj je udjel prošle godine iznosio 22,9 posto, a tijekom 2021. godine manje od 20 posto. Upravo na obali dogodio se najdramatičniji rast jer je danas čak 15 posto stanovnika više u riziku od siromaštva.

Za Grad Zagreb udjel osoba koje žive u riziku od siromaštva lani je iznosio 11,1 posto, a prije tri godine 13,3 posto. Za Sjevernu Hrvatsku lani je bio 18,3 posto, a tijekom 2021. godine 19,8 posto. Zagreb i njegova šira regija, dakle, s inflacijom se nose mnogo bolje nego ostatak Hrvatske.

Prema analizi Svjetske banke koja je uz pomoć hrvatskih institucija 2016. godine objavila publikaciju, tzv. “Kartu siromaštva u Hrvatskoj”, može se uočiti grupiranost rizika od siromaštva po pojedinim manjim teritorijalnim područjima.

Pritom su neke općine i gradovi prilično odskakali u toj analizi. Tako je Općina Čabar sa stopom rizika od siromaštva od samo 4,70 posto bila najbolja u Hrvatskoj. Negdje u tom su se rangu smjestili i Šenkovec sa 6,80, Medulin sa 6,20 posto, Buzet (6,90) i Dubrovnik (7,80 posto).

S obzirom na statističku metodologiju koja se koristila te moguću standardnu pogrešku, za Općinu Čabar se, primjerice, navodi kako je udjel siromašnih na području općine zapravo 0,0 posto. Dakle, siromašnih u toj općini u kojoj je tada živjelo oko 3700 ljudi, de facto, nema.

S druge strane, najsiromašnije općine prema toj analizi bile su Voćin sa stopom siromaštva od čak 74 posto, Civljane (64 posto), Okučani (63,10), Jagodnjak (62,20), Viljevo (61,10), Donji Kukuruzari (61), Levanjska Varoš (60,50) i Gunja (60,30 posto).

Kakva je situacija na našem sjeveru? Ista “Karta siromaštva” otkriva i kako je stopa u Đurđevcu iznosila 24 posto, Čakovcu 17,20 posto, Koprivnici 14,70 posto, Križevcima 15,10 posto, a Varaždinu 10,20 posto.

Kad je riječ o Zagrebu, najgore su bile Pešćenica-Žitnjak te Gornja i Donja Dubrava sa stopom osoba u riziku od siromaštva od otprilike 16 posto. Najmanje siromašnih bilo je u kvartovima Podsljeme (4,90 posto), Gornji Grad – Medveščak (5,50), Novi Zagreb – Istok (6,60) i Donji Grad (6,90 posto).

Procijenjene stope siromaštva u 2011. godini za tadašnja tri statistička područja u RH bile su 10,3 posto za Sjeverozapadnu Hrvatsku, 28,1 posto za Središnju i istočnu Hrvatsku te 12,6 posto za Jadransku regiju. Prema pragu rizika od siromaštva, udio siromašnih u Hrvatskoj te je godine procijenjen na 16,3 posto.

Danas ta stopa, kako navodi Eurostat u petak, iznosi gotovo 22 posto. Moguće da metodologija izračuna tada i danas nije ista te da je brojke teško uspoređivati, ali trend je svakako porazan. Zato i ne čudi da većina Hrvata već desetljećima smatra kako nam “zemlja ide u pogrešnom smjeru”.