023.hr
Planirana sanacija povijesne Majstorske ceste preko Velebita: prijavljen projekt za obnovu najugroženijih dijelova
GOOGLE OTKRIVA Ovih 8 trikova spašavaju bateriju na Androidu: broj 5 najviše troši energiju, a većina ga nikad ne isključi!
Pijani 37-godišnjak u Zadru vrijeđao i napao policajce, udarao ih nogom i glavom
Zadranka Fabija Franulović dobitnica nagrade Hrvatskog muzejskog društva za muzejski marketing
Zadrani kojima će Grad dodijeliti priznanja i Grbove gradonačelnika: od sportskih uspjeha do kulturnog stvaralaštva
SURADNJA S KK ZADAR Novi zadarski kafić pretvoren u mali muzej košarke: sjedalice iz Jazina i kviz za navijače
Gradonačelnik Erlić: “Zadar će kroz 17 dana programa pokazati svoj identitet, kreativnost i zajedništvo”
Sunčani dani do kraja tjedna, a od ponedjeljka promjena vremena: Zadar i okolica očekuju obilnu kišu i pojačano jugo
Plivači Jadere briljirali na međunarodnom mitingu “Mladost 2025.” u Zagrebu: bronca za Matu Molnara
Predstava “More ko žena miče pločice dragulja” Zadarskog plesnog ansambla u sv. Donatu u čast Dana grada
GALERIJA Prizor za pamćenje, tradicijski brodovi u Foši
VIDEO Zadarski vatrogasci u nesvakidašnjoj akciji; Spašavali zapetljanog galeba sa zgrade!
Biograd na Moru četvrti put za redom u finalu “kategorije svih kategorija” izbora za Najbolji grad
EUFORIJA U AVIONU Luka Modrić i Mario Pašalić stigli u Zagreb letom od 20 eura
Projekt Provir nagrađen na Elle Style Awards 2025 za Najboljeg modnog dizajnera; Od ribarskih mreža kreirali novu odjeću!
  • Naslovnica
  • Najnovije
  • Vijesti
  • Zadar
  • Županija
  • Sport
  • Vrijeme
  • Podcast
  • Galerije
  • Kultura
  • Show
  • Lifestyle
  • Sci-tech
  • Promo
Promijeni veličinu slovaAa
023.hr023.hr
Najnovije objavljeno
VIJESTI
Zadar
ŽUPANIJA
SPORT
VRIJEME
PODCAST
GALERIJE
KULTURA
SHOW
LIFESTYLE
SCI-TECH
PROMO OBJAVE

Imate vijest koju želite dojaviti?

Želite li se oglasiti na našem portalu?

NAJNOVIJE

ZADAR

ŽUPANIJA

SPORT

VIJESTI

VRIJEME

PODCAST

GALERIJE

KULTURA

SHOW

LIFESTYLE

SCI-TECH

PROMO OBJAVE

Imate vijest koju želite dojaviti?

Želite li se oglasiti na našem portalu?

 
SVA PRAVA PRIDRŽANA © 2023. - 2025. QUANTUM MEDIA
Vijesti

DRASTIČAN PAD PROIZVODNJE Bez pomoći države slijedi kraj proizvodnje šećera u Hrvatskoj

Autor: 023.hr
Objavljeno: 16. listopada 2025.
Čitanje članka: oko 7 min
Ilustracija
Podijeli
- SADRŽAJ POČINJE NAKON OGLASA -

Proizvođači šećerne repe i posljednja šećerana u Hrvatskoj na velikoj su prekretnici i bore se za opstanak. Nadaju se da će ova sezona biti koliko toliko dobra jer, ako se ne zaustave negativni trendovi i ponove zadnje dvije katastrofalne vremenske godine, od proizvodnje bi moglo odustati i ono malo preostalih proizvođača repe. A to bi značilo i gašenje posljednje šećerane u Hrvatskoj – one u Županji, piše Poslovni dnevnik.

U Sladorani je u rujnu je započela 79. kampanja prerade šećerne repe u kojoj će se, prema očekivanju, proizvesti oko 65 tisuća tona šećera. To je za oko 30 posto manje od potrebnih rentabilnih količina. U Hrvatskoj industriji šećera ističu kako mogu biti zadovoljni što su najznačajniji proizvođači ipak ostali uz njih. Ove godine zbog povoljnih klimatskih uvjeta očekuju se veći prinosi iako je bilo manje hektara pod šećernom repom, 7260 naspram oko 10 tisuća hektara koliko je bilo lani. Stručnjaci ističu da su proizvođačima repe potrebna izdašnija sredstva, ako se želi sačuvati ovu proizvodnju.

Smanjivanje broja proizvođača i hektara nužno vodi gašenju domaće proizvodnje repe, a onda posljedično i šećera. Proizvođači su u prošloj godini, kada je riječ o potporama, imali od 400 do 450, a sada one iznose oko 670 eura po hektaru, što je rezultat zajedničkog dogovora ministarstva, Hrvatske industrije šećera i proizvođača.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro ističe da je prošle godine očekivano 110 tisuća, a proizvedeno svega šećera 55 tisuća tona šećera, dok se ove se godine očekuje proizvodnja od oko 65 tisuća tona, što je ispod rentabilnosti i to za oko 30 posto. “Da bi bili rentabilni moramo minimalno proizvesti 100 tisuća tona šećera, a za to nam je neophodno minimalno 10 tisuća hektara pod repom i jedna koliko toliko normalna godina”, rekao je Zadro. Kazao je i kako u okružju od oko 500 kilometara od šećerane Županja deficit proizvodnje šećera 1,5 milijun tona.

Hrvatska je od države velike izvoznice, jer je šećer godinama bio top 1 izvozni proizvod, došla na pozicije da postoji ozbiljna prijetnja da izgubimo ovu proizvodnju, dok uvoz sve više raste. Iz tog razloga je država ovu proizvodnju već proglasila strateškom, te na sve moguće načine pokušava osigurati financijska sredstava za potpore, kako preostali proizvođači ne bi prestali proizvoditi. Prestanak rada posljednje šećerane značio bi ogromne probleme, prije svega bi bilo potpuno ovisni o uvozu, a cijene šećera bi značajno narasle za potrošače, ali i za prehrambenu industriju.

Osim potpora koje su glavni motiv za proizvodnju, na pad su utjecale klimatske promjene, suša, poplave, pojava štetnika koje proizvođači teško suzbijaju jer je EU kroz svoje zelene politike zabranila brojna zaštitna sredstva koja su koristili, a alternativna nisu pronađena. Uz to EU je ukinula proizvođačke kvote za šećer, što je utjecalo na velike poremećaje na tržište u cijeloj EU, dok su tržišni poremećaji, oscilacije u rastu i pada cijena šećera na robnim burzama, ali i prekomjerni uvoz šećera iz Ukrajine doveli do toga da se proizvodnja nalazi pred ukidanje.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Predsjednik Uprave posljednje šećerane Željko Zadro ipak kaže kako “nema predaje i odustajanja”.

Prosječno smo od 2021. do 2024. imali 9428 hektara pod šećernom repom, a ove je godine je to palo na 7200 hektara. Kretanje zasijanih površina u EU od ukidanja proizvodnih kvota 2017. pokazuju da je u cijeloj EU pad površina bio 14 posto, dok je najveći pad bio u Hrvatskoj – čak 63 posto, s 19.530 hektara pali smo na 7200 hektara. Veliki pad poput našeg, ali ipak manji, imali su još i Talijani i Mađari. Proizvodnja repe u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do prije par godina činila je oko dva posto. U proizvodnji šećerne repe bili smo samodostatni između 80 i 88 posto, ovisno o godini, a proizvodnjom se prije ulaska u EU bavilo više od 1200 proizvođača, dok je danas taj broj znatno pao. Najveća proizvodnja repe bila 2007. – čak na 33.600 hektara.

“Tradicija proizvodnje šećera iz repe u Hrvatskoj duga je više od 100 godina i bila je najprofitabilnija proizvodnja, a šećer glavni izvozni proizvod u ukupnom izvozu hrane. Preradom šećera bavile su se kompanije koje su investirale u tehnologiju, razvoj poslovanja, odnose s kooperantima te suradnju sa znanstvenim institucijama, kako bi proizvodnju učinile konkurentnijom na europskom tržištu. Zato je ovaj sektor bio primjer dobre vertikalne integracije i suradnje primarnog i sektora prerade”, kažu u Hrvatskoj industriji šećera. U proizvodnji šećera postizali smo uglavnom vrlo visoku samodostatnost koja je 2017. dosegnula čak 135 posto. Proizvodnja je do ulaska u EU prosječno bila oko 222.500 tona. Nakon ulaska, imali smo proizvodnu kvotu u količini od 192.877 tona.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Podaci HIŠ-a pokazuju da smo prosječno u razdoblju od 2013 do 2016. godine proizvodili 294.705 tona šećera, a to je u razdoblju od 2021. do 2024. palo na 93.673 tone. Najveći izvoz imali smo od 2005. do 2008., prosječno 206.712 tone i od tada padamo pa smo u posljednje četiri godine došli na tek 86.021 tonu. Devetogodišnji prosjek prije ulaska u EU (2005.-2013.) pokazuje da je šećer bio broj jedan izvozni proizvod s ukupnim izvozom većim od 109 milijuna eura (10,54 posto svog agro izvoza), dok je nakon ulaska u EU do danas (2014.-2024.), pao na šesto mjesto i oko 75 milijuna eura (3,02 posto).

U HIŠ-u i dalje ne gube nadu te još uvijek vjeruju u očuvanje proizvodnje. Upravo bi im potpora, koju za proizvodnju dobivaju proizvođači šećerne repe, trebala osiguravati sirovinu. Vjeruju i da je jedno od rješenja navodnjavanje te dozvola korištenja zaštitnih sredstava koje mogu zaustaviti uništavanje proizvodnje.

Sve do prije nekoliko godina Hrvatska je sačuvala tri šećerane što je, zapravo, nevjerojatno postignuće uzimajući u obzir da Mađarska s neusporedivo većim površinama već više od 20 godina ima samo jednu šećeranu, a nekada ih je imala čak 12, ili Italija s 15 puta više stanovnika, već cijelo desetljeće ima samo dvije šećerane. Samo je ove godine zatvoreno čak pet šećerana, dvije u Španjolskoj, jedna u Austriji, te po jedna u Češkoj i Francuskoj.

- PRIMAJTE VIJESTI I PUTEM NAŠIH KANALA -
Ad imageAd image
Ad imageAd image
@023.zadar

Oznake:padproizvodnjašećer
- OGLAS -
- OGLAS -

Možda vam se sviđa i ovo...

Vijesti

Trgovački lanac povukao s tržišta popularnu šunku zbog prisustva opasne bakterije!

Vijesti

Ove tvrtke traže nove radnike, pogledajte koliku bruto plaću nude!

Vijesti

Mate Lukić na prosvjedu u Splitu: “Najisplativiji biznis danas je zamjena stanovništva – potjeraj Hrvata, dovedi stranca”

Vijesti

Najveće istraživanje o cjepivu protiv covida pokazalo: rizici nakon infekcije dugotrajniji i opasniji od onih nakon cijepljenja!

Vijesti

S polica Lidla povučena kuhana šunka zbog opasne bakterije: moguće prisustvo Listerije u proizvodu

Vijesti

Netko je preko noći postao milijunaš: pogođena kombinacija vrijedna više od 54 milijuna eura!

Vijesti

Hrvatska i hrvatski otoci među najpoželjnijim europskim destinacijama; Osvojili čak šest nagrada Wanderlust Reader Travel Awards

Vijesti

POKAZALO ISTRAŽIVANJE Antibiotik bi mogao smanjiti rizik od teške bolesti

- OGLAS -
023.hr

Želite li se oglasiti na Portalu 023.hr – doznajte više na ovoj poveznici ili nas nazovite na broj 023/777-900
Nakladnik: Quantum media d.o.o. // Impressum // Email: [email protected] // WhatsApp: 091/6666-888
Korisne poveznice: Zahtjev za brisanjem // Uvjeti korištenja // Dojava vijesti // Pravilnik nagradnih natječaja
Pojedine rubrike ovog portala mogu donositi sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina.

Družimo se i na ovim mrežama

Sva prava pridržana © 2024. Quantum media d.o.o.
Dobrodošli natrag!

Prijavite se u svoj račun

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka