Tekuća godina obilježena je nizom velikih cestovnih rekonstrukcija i novih projekata. U tom kontekstu, kako se turistička sezona bliži kraju, Hrvatske ceste pripremaju izvanredno održavanje državne ceste DC110 na dionici Barotul – trajektno pristanište Tkon na otoku Pašmanu. Za radove, procijenjene na šest milijuna eura, raspisan je javni natječaj, piše portal Bauštela.hr.
Podsjetimo, samo pristanište u Tkonu uređeno je i obnovljeno 2022. godine, a njegova važnost za prometni sustav je velika. Luka Tkon godišnje preveze oko 500 tisuća putnika, čime zauzima deveto mjesto u Hrvatskoj, dok je po broju prevezenih vozila (oko 120 tisuća godišnje) na 11. mjestu. Ujedno je riječ o drugoj najprometnijoj luci u Zadarskoj županiji, odmah nakon Zadra.
Projekt obuhvaća obnovu državne ceste D110, dionice 002, od kilometra 2+233 do kilometra 9+233 na otoku Pašmanu, u ukupnoj dužini od sedam kilometara. Radovi započinju neposredno iza križanja prema naselju Barotul, gdje se trasa uklapa u već rekonstruiranu poddionicu most Ugljan – Pašman – Barotul, obnovljenu 2009. godine u sklopu programa Betterment II. Ovim se zahvatom nastavlja obnova ceste sve do završne stacionaže, neposredno pred pristupnom rampom starog trajektnog pristaništa u Tkonu.
Trasa prolazi kroz nekoliko naselja u dvije općine, u prvom dijelu područjem Općine Pašman, a zatim, od naselja Ugrinići, kroz Općinu Tkon. Proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a zbog prometnog opterećenja i važnosti za međuopćinsko povezivanje svrstana je u 3. kategoriju državnih cesta, s funkcijom povezivanja naselja Pašman i Tkon.
Od početnog raskrižja za Barotul cesta u dužini od 320 metara prolazi izvan naselja i ulazi u Mali Pašman. Dalje se, sve do kilometra 2+125, nastavlja izvan naseljenog područja, a zatim se povezuje s T-raskrižjem za centar Pašmana. Nakon toga vodi prema naselju Kraj, čiji istočni dio završava kod križanja za TN Južni Pašman. Kratka dionica prolazi uz rijetke objekte, a potom cesta ponovno ulazi u naseljeni prostor i od kilometra 4+900 prelazi u područje Ugrinića, odnosno općine Tkon. Do završne stacionaže najvećim dijelom prolazi uz rjeđe izgrađene zone Tkona, dok posljednjih 700 metara vodi kroz samo središte naselja, između objekata smještenih neposredno uz kolnik.
Od ukupno sedam kilometara, približno 3,3 kilometra trase prolazi kroz naselja, a 3,7 kilometara vodi izvan njih. Cestu karakteriziraju duge, nepravilne krivine s kratkim međupravcima i prijelaznicama nedovoljne dužine. Širina kolnika iznosi oko šest metara, no u naseljima varira ovisno o udaljenosti objekata, ogradnih zidova, kanala i kolnih ulaza. Na pojedinim mjestima građevine i ograde smještene su tik uz rub kolnika, što predstavlja sigurnosni rizik, osobito za pješake.
Horizontalni i vertikalni elementi trase samo djelomično ispunjavaju propisane uvjete za ovu kategoriju prometnice. Minimalni radijus krivina iznosi 180 metara izvan naselja i 75 metara unutar njih, dok su prijelaznice uglavnom nepravilne i kratke. Uzdužni padovi variraju od minimalno propisanih 0,02 do maksimalno 5,01 posto, a nagibi kolnika uglavnom su manji od dopuštenih. Bankine od mješovitog materijala široke su između 0,5 i 1,5 metara, dok berme na zasjecima rijetko prelaze 50 centimetara, a na mnogim mjestima uopće nisu izvedene.
Dodatne poteškoće stvaraju brojni pristupi i priključci formirani bez projektne dokumentacije i potrebnih suglasnosti. Mnogi ne zadovoljavaju tehničke uvjete, a lokalni i županijski priključci često imaju neodgovarajuće širine, nepovoljne kutove i male radijuse. U kombinaciji sa smanjenom preglednošću, takva rješenja otežavaju uključivanje vozila u promet i smanjuju sigurnost, što dodatno pogoršava neprilagođena brzina vožnje.
Kako bi se otklonili postojeći nedostaci, projektom je predviđena korekcija svih krivina unutar raspoloživog cestovnog pojasa, uz nužna proširenja unutarnjih voznih traka. Nova os trase u najvećoj mjeri slijedi postojeću, s korekcijama do 0,25 metara, dok su veća odstupanja izvedena samo u krivinama. Niveleta je također prilagođena, no u manjoj mjeri, kako bi se poboljšala odvodnja oborinskih voda i smanjila potreba za zahvatima na kolnim ulazima. Takvim pristupom izbjegnuta su značajnija izdizanja kolnika kroz naselja.
Stanje postojećeg kolnika onemogućilo je primjenu hladne reciklaže in situ, pa su korekcije nivelete izvedene uz precizno uklapanje kritičnih točaka. Niveleta je postavljena s prosječnim nadvišenjem od tri do osam centimetara, a rubovi kolnika mjestimice odstupaju i više, ovisno o korekcijama. Poprečni nagibi definirani su jednostrešno – minimalno 2,5 posto u pravcu, a u krivinama maksimalno pet posto. Nova širina kolnika uključuje i proširenja u zavojima, što povećava sigurnost i protočnost prometa.
Temeljni ciljevi obnove usmjereni su na povećanje nosivosti kolničke konstrukcije, poboljšanje trase i poprečnog presjeka, uređenje sustava odvodnje, križanja i kolnih ulaza, kao i na izgradnju nogostupa i autobusnih ugibališta u naseljima. Prometna signalizacija bit će potpuno usklađena s važećim propisima, čime će se podići razina sigurnosti za sve sudionike u prometu.
Rekonstrukcija obuhvaća i priključke unutar dionice, dok je u Tkonu posebno izveden uklop u trasu pristupa novom trajektnom pristaništu, projektiran u skladu s glavnim projektom na temelju kojeg je već izdana građevinska dozvola. Time je osigurano da se nova dionica ceste skladno uklopi u postojeću prometnu mrežu i zadovolji sve sigurnosne zahtjeve.
