Hidrološki ciklus, odnosno kruženje vode u prirodi, postaje sve ekstremniji i teže predvidljiv, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u izvješću State of Global Water Resources za 2024. godinu. Naglašeno je da svaki višak ili manjak vode ima snažne posljedice na gospodarstva, društva i živote ljudi.
Prema podacima WMO-a, normalni hidrološki uvjeti prošle godine zabilježeni su tek u trećini svjetskih riječnih slivova. U svim ostalim protoci su bili ili veći ili manji od prosjeka, a taj poremećeni balans traje već šestu godinu zaredom.
Rekordni gubitak ledenjaka i porast razine mora
Treću godinu za redom zabilježen je značajan gubitak mase ledenjaka, ukupno 450 gigatona. To odgovara količini vode dostatnoj da napuni 180 milijuna olimpijskih bazena, a posljedica je podizanje globalne razine mora za dodatnih 1,2 milimetra godišnje.
Najteži gubici zabilježeni su u Skandinaviji, na Svalbardu i u sjevernoj Aziji, dok su tropski ledenjaci u Kolumbiji izgubili čak 5 % mase u samo jednoj godini.
Globalni kontrasti – suše i poplave
Godina 2024. bila je najtoplija u povijesti mjerenja, a klimatski fenomen El Niño dodatno je pridonio ekstremima. Suše su pogodile Amazonu, sjever Južne Amerike i južnu Afriku, dok su poplave zabilježene u srednjoj i zapadnoj Africi, oko Viktorijina jezera, u Kazahstanu, južnoj Rusiji, srednjoj Europi, Pakistanu, Indiji, Iranu i Kini.
Posebno zabrinjavajući bili su niski protoci u najvažnijim svjetskim rijekama poput Amazone, São Francisca, Parane i Orinoca u Južnoj Americi te Zambezi, Limpopa i Okavanga u Africi. Istovremeno, rijeke u zapadnoj Africi – Senegal, Niger i Volta – doživjele su razorne poplave, dok su u Europi 2024. zabilježene najteže poplave od 2013. godine.
Žrtve i štete
Ekstremni događaji odnijeli su brojne ljudske živote. Samo u tropskoj Africi, zbog poplava uzrokovanih rekordnim oborinama, poginulo je oko 2 500 ljudi, a raseljeno je njih 4 milijuna. U Aziji i na Pacifiku snažni tropski cikloni i pljuskovi odnijeli su oko 1 000 života. Brazil je u istoj godini iskusio oba ekstrema – katastrofalne poplave na jugu zemlje s 183 poginula te nastavak suše u amazonskom bazenu koja je zahvatila gotovo 60 % teritorija.
Voda pod sve većim pritiskom
Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo upozorila je da su svjetski vodni resursi pod ogromnim pritiskom:
„Naša društva, gospodarstva i čitavi ekosustavi ovise o vodi. No ekstremi vezani uz vodne resurse sve su češći i ozbiljnije ugrožavaju egzistenciju ljudi. Pouzdane, znanstveno utemeljene informacije potrebne su više nego ikad, jer bez podataka tapkamo u mraku.“
Prema podacima UN Watera, danas čak 3,6 milijardi ljudi barem jedan mjesec godišnje nema adekvatan pristup vodi. Do 2050. taj bi broj mogao narasti na više od 5 milijardi, što jasno pokazuje koliko je svijet daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja – osiguravanja vode i odvodnje za sve.
