Prema sadašnjim pravilima, pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života, uz 35 godina mirovinskog staža.
Iznimno, za žene u prijelaznom razdoblju vrijede povoljniji uvjeti, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem. U 2025. žene mogu ići u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i devet mjeseci te minimalnim stažem od 33 godine i devet mjeseci. Svake naredne godine granica se pomiče za tri mjeseca te će se izjednačiti s redovnim uvjetima početkom 2030. godine, prenosi tportal.
Prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu. Trenutno se polazni faktor umanjuje za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, što označava svojevrsnu kaznu (penalizaciju) kojom se umanjuje iznos mirovine zbog ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Penalizacija ujedno služi kao motivacija za dulji ostanak u svijetu rada.
Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja 2026. korisnicima prijevremene starosne mirovine ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje nakon navršene 70. godine života.
Njezinim ukidanjem zakonodavac je prihvatio zahtjev umirovljeničkih stranaka i udruga, a one su upozoravale da je doživotna penalizacija nepravedna s obzirom na to da osobe koje idu u prijevremenu mirovinu imaju u prosjeku više staža od redovnih umirovljenika.
Stoga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u obrazloženju ove mjere kao jedan od razloga navelo ispravljanje postojeće nepravde. Uz to, ova mjera predstavljena je kao dio općeg poboljšanja životnog standarda starijih osoba.
Nova odredba stupit će na snagu početkom 2026. godine, a u praksi to znači da od prvog dana idućeg mjeseca u kojem korisnik navrši 70 godina HZMO više neće umanjivati njegovu mirovinu zbog ranijeg umirovljenja. Odredba se odnosi na postojeće korisnike i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu.
Pritom treba naglasiti da će svi postojeći korisnici prijevremene starosne mirovine stariji od 70 godina automatski dobiti punu mirovinu, ali neće imati pravo na retroaktivnu isplatu razlike.
Trenutačno se u prijevremenoj mirovini nalazi oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina i ona bi im, kad najavljena promjena zakona stupi na snagu, trebala narasti oko 55 eura.
Neki stručnjaci smatraju da ukidanje penalizacije predstavlja nepravdu prema starosnim umirovljenicima i poticaj za ranije umirovljenje. Konkretne argumente protiv ukidanja penalizacije iznio je ekonomski stručnjak Danijel Nestić. Prema njegovom mišljenju, iznos u slučaju prijevremenog umirovljenja mora trajno biti niži zbog dužeg očekivanog vremena korištenja mirovine.
Kao ilustraciju, u svojoj je analizi ponudio primjer dviju osoba s identičnim primanjima, na razini prosječne plaće, i 40 godina radnog staža. Prva, koja ove godine ode u mirovinu sa 65 godina, dobit će 690 eura mirovine dok će drugoj, koja sa 60 godina odluči otići u prijevremenu mirovinu, iznos pasti na 607 eura.
Bez obzira na umanjenje, prijevremeni umirovljenik dobit će do 70. godine deset tisuća eura više od osobe koja ode u mirovinu sa 65 godina, naravno požive li u skladu s demografskim trendovima. Nakon što se ukine penalizacija starijima od 70 godina, ta se razlika dodatno povećava na nešto više od 23 tisuće eura u korist prijevremene mirovine do očekivane dobi od 84 godine i tri mjeseca.
Drugim riječima, Nestić smatra da i postojeći sustav ide u korist prijevremenih umirovljenika, a aktualnim promjenama samo se povećava nepravda prema umirovljenicima koji primaju redovnu mirovinu, prenosi N1.
