Zadarski liječnici masovno rade i privatno: Trećina specijalista aktivna i izvan bolnice

Najava ministrice zdravstva Irene Hrstić o izmjenama Pravilnika o dopunskom radu liječnika izazvala je veliku pažnju javnosti, osobito u kontekstu istodobnog rada liječnika u javnom i privatnom sektoru.

Prema najavljenim izmjenama, koje bi u e-savjetovanje trebale ući do srpnja, liječnici će ubuduće morati zadovoljiti strože uvjete za dobivanje dopuštenja za rad kod privatnika – uključujući najmanje pet godina radnog staža te ispunjavanje kvota pregleda i dijagnostike u matičnoj ustanovi.

Također se uvodi sustavno tromjesečno praćenje njihova angažmana kako bi se spriječile zloupotrebe.

Zadar u vrhu po broju liječnika s dopusnicama

Opća bolnica Zadar ističe se među hrvatskim bolnicama s čak 73 liječnika koji imaju odobrenje za dopunski rad. Riječ je o gotovo trećini zaposlenih liječnika specijalista i specijalizanata, što bolnicu svrstava među ustanove s najvećim udjelom liječnika aktivnih i u privatnom zdravstvu.

Zadarski liječnici dopunski rade u širokom rasponu djelatnosti: interna medicina, kirurgija, ginekologija i opstetricija, pedijatrija, neurologija, anesteziologija, klinička radiologija, fizikalna medicina, urologija, otorinolaringologija, oftalmologija i optometrija, infektologija te psihijatrija. Takav spektar ukazuje na značajnu disperziju bolničkog kadra, ali i mogući izazov u organizaciji rada unutar ustanove – osobito ako se potvrdi teza ministrice Hrstić da dio liječnika izbjegava određene pretrage u bolnici, a iste usluge bez problema obavlja u privatnom sektoru.

Ostale bolnice: udjeli variraju, ali obrazac je sličan

Zadarska bolnica nije iznimka. U KBC-u Zagreb od 1288 liječnika njih 192 ima dozvolu za dopunski rad, u KBC-u Rijeka 120 od 731, a u KB-u Dubrava 140 od 550. KBC Sestre milosrdnice bilježi 174 liječnika u privatnom angažmanu, a KBC Osijek 124.

I manje bolnice bilježe visoke udjele – u Šibeniku ih je 65, u Bjelovaru 31, u Čakovcu 55, a u Varaždinu čak 70. U Puli ih je 37, dok Vukovar bilježi 23 takva slučaja. Riječ je uglavnom o istim specijalnostima – radiologiji, ginekologiji, internističkim djelatnostima, kirurgiji i neurologiji.

Opća bolnica Zadar evodentno je među ustanovama koje će najizravnije osjetiti posljedice najavljenih zakonskih promjena. Velik broj liječnika u dopunskom radu pokazuje s jedne strane njihov profesionalni kapacitet, ali i upućuje na sustavne slabosti – prije svega u zadržavanju stručnjaka unutar javnozdravstvenog sustava.

Hoće li stroži pravilnik to promijeniti, ostaje za vidjeti, piše Danas.hr.