Oštra kritika pravobraniteljice na vojni rok: “Ako se ovo prihvati, žene će biti u nepovoljnijem položaju”

Nedavno su najavljene zakonske izmjene koje bi dovele do uvođenja obveznog vojnog roka za muškarce u dobi od 19. d0 30. godine, a koji bi trajao dva mjeseca. Vojni rok bio bi obvezan za muškarce, a žene bi mogle odlučiti žele li odraditi vojni rok, što je izazvalo različite reakcije u javnosti. Dok jedni podržavaju predložene izmjene, drugi smatraju da se radi o mogućoj spolnoj diskriminaciji.

Povodom toga, oglasila se Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kojoj su sporne određene beneficije koje se mogu dobiti odrađivanjem vojnog roka, donosi portal Srednja.hr. 

– Naime, ukoliko se prihvati opisano zakonsko rješenje, osobe ženskog spola, s obzirom da nisu obveznici vojnog osposobljavanja, biti će u potpunosti neopravdano dovedene u nepovoljan položaj u području rada i zapošljavanja u svim državnim i javnim poduzećima u usporedivoj situaciji s muškarcima, stoji u priopćenju na službenoj stranici pravobraniteljice.

Prema prijedlogu o izmjeni Zakona, osobe koje bi pohađale vojni rok imale bi prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema ovome, većina muškaraca imalo bi prednost pri zapošljavanju, dok bi žene bile uskraćeno za ovo pravo. Iz ovih razloga, pravobraniteljica smatra da ova beneficija žene postavlja u nezahvalan položaj.

– Iako je načelno stajalište Pravobraniteljice, a koje je ranije upućeno i Ministarstvu obrane RH, da nejednak zakonski tretman temeljen na spolu, ne znači uvijek i postojanje spolne diskriminacije, ono će svakako biti sagledano i revidirano u kontekstu beneficija koje je zakonodavac odlučio uvesti za osobe koje su po Zakonu o obrani obvezne sudjelovati u vojnom osposobljavanju u usporedbi s onima koje sudjeluju dobrovoljno, odnosno ne sudjeluju u obveznom vojnom osposobljavanju, istaknuto je na službenoj stranici pravobraniteljice.

Nadodaje da se trenutačni prijedlog kosi s trenutno važećim Zakonom o ravnopravnosti spolova, koji inače ima prednost nad Zakonom o obrani. Pravobraniteljica je primijetila još jedan potencijalni problem: dopušteno je da osoba ne sudjeluje u osposobljavanja zbog priziva savjesti. Kad bi ove osobe bile uskraćene za određene povlastice, to bi predstavljalo diskriminaciju na temelju političkih i drugih uvjerenja. No, o ovom bi aspektu trebala prosuđivati Pučka pravobraniteljica.

– U konkretnoj situaciji ne postoji legitimni cilj propisivanja beneficija osobama koje sudjeluju u obveznom dvomjesečnom vojnom osposobljavanju, a niti su sredstva usmjerena postizanju tog cilja primjerena i nužna jer Zakon o obrani točno predviđa na koji način će se osigurati vojno osposobljavanje, odnosno da je ono obvezno za sve muškarce određene dobi, a žene da se mogu uključiti dobrovoljno. Sukladno tome, za očekivati je da će ova naizgled neutralna norma dovesti u nepovoljan položaj upravo žene, jer za njih nije propisano obvezno vojno osposobljavanje pa će zasigurno nerazmjerno manji broj žena i ostvarivati propisane zakonske beneficije. Osim toga, nije ni nužno, ni primjereno dodatno putem beneficija poticati nešto što je propisano kao obveza, a uz to je i nelegitimno je jer je suprotno Zakonu o ravnopravnosti spolova stvarati takve neopravdane razlike među spolovima. Naime, ukoliko se prihvati opisano zakonsko rješenje, osobe ženskog spola, s obzirom da nisu obveznici vojnog osposobljavanja, biti će u potpunosti neopravdano dovedene u nepovoljan položaj u području rada i zapošljavanja u svim državnim i javnim poduzećima u usporedivoj situaciji s muškarcima, navodi u priopćenju.

Kao rješenje, pravobraniteljica Višnja Ljubičić predlaže dvije mogućnosti: potpuno ukidanje svih privilegija vezanih za vojno osposobljavanja, ili uvođenje jednakih uvjeta za sve građane, neovisno o spolu.