Nakon što je javnost saznala za najavljenu sječu stabala pinije kod Biskupovog dvora Belafuža, kod zgrada Soldiarnosti, časne je sestre, koje su i iznijele zahtjev za uklanjanjem, posjetio zadarski gradonačelnik Šime Erlić.
Tim povodom stiglo je i službeno priopćenje iz Grada Zadra.
Brigu o stablima pinije u sklopu samostana Klanjateljice krvi Kristove preuzet će nadležne službe Nasada d.o.o. Zadar. Na taj način ovaj drvored pinija koji predstavlja prepoznatljiv krajobrazni dio Zadra bit će pod stalnim stručnim nadzorom i ostati prepoznatljiva vizura. Dogovoreno je to na današnjem sastanku gradonačelnika Šime Erlića s poglavaricom samostana.
Stručne službe Nasada već sutra će započeti s pregledom pinija kako bi utvrdili stvarno stanje i pripremili elaborat za njihovo trajno održavanje. Naime, riječ je o stablima koja zahtijevaju složeno i intenzivno održavanje, na kojima protek vremena, snažni vjetrovi i ostali klimatski uvjeti ostavljaju traga.
– Razumljiv je osjećaj odgovornosti sestara za sigurnost ljudi i imovine jer postoji njihova opravdana bojazan od rušenja nekih od stabala unutar dvorišta samostana. Tražio sam od Nasada da već sutra počnu raditi stručnu procjenu kako bi što prije pronašli rješenje za očuvanje stabala i sigurnost za prolaznike. Hvala sestrama samostana Klanjateljice krvi Kristove na suradnji i prihvaćanju naše želje da se pinije ne uklone, odnosno da i dalje krase ovaj dio našeg grada – poručuje gradonačelnik Erlić.
Dodajmo i da je svoju zabrinutost povodom najavljene sječe stabala izrazilo i Društvo arhitekata Zadra.
– Razumijemo da je razlog sječe, prema riječima stanarki, potencijalna prijetnja da bi se pinije mogle srušiti na kuću i oštetiti je. Iako smo svjesni da su pinije na privatnoj parceli i da kao Društvo nemamo zakonskih ovlasti spriječiti sječu, smatramo da je naša zajednička odgovornost zaštititi sve ono što je postalo dio urbaniteta i što gradi identitet našega grada. Ove pinije nisu samo drveće, one su postale prepoznatljivi urbani element, čineći sastavni dio vizualnog identiteta Zadra. One su dio javne memorije prostora i mnogi građani s njima osjećaju duboku emocionalnu povezanost. U kontekstu općeg nedostatka planiranog zelenila, drvoreda i parkova u našem gradu, te sve većeg pritiska na lokalnu vlast da se zelene površine povećaju, očuvanje svakog ovakvog elementa postaje imperativ. Istovremeno, svjesni smo paradoksa u kojem se lokalno stanovništvo s jedne strane zalaže za više zelenila, a s druge strane svojim djelovanjem (prevelika izgrađenost, betonizacija, prenamjena zelenih površina u parkinge) doprinosi smanjenju istih, rekli su arhitekti, između ostalog.
Cijelo njihovo priopćenje pročitatje OVDJE.
