Prema posljednjim podacima MUP-a, trenutačno je u zemlji čak 136 tisuća stranih radnika. Dok oni vrijedno pune prazna radna mjesta u ugostiteljstvu, prometu i građevini, istovremeno iz Hrvatske šalju novac svojim obiteljima diljem svijeta.
Prema istraživanju Instituta za migracije, čak 90 % stranih radnika financijski pomaže svoje obitelji, a petina njih planira ostati ovdje do mirovine. Trećina kaže da im je u Hrvatskoj bolje nego doma, a njih 55 % planira ovamo dovesti i ostatak obitelji.
Otkako su prije dva mjeseca na snagu stupile izmjene Zakona o strancima, situacija se za strane radnike i njihove poslodavce bitno zakomplicirala. Pojačane su kontrole, a broj izdanih radnih dozvola pao je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, donosi priča RTL-a.
Broj zahtjeva koje su agencije za privremeno zapošljavanje podnijele pao je za čak 70 %, a mnogi poslodavci kažu da više nije problem pronaći radnika nego — legalno ga zaposliti.
O tome smo razgovarali s Ivanom Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koja nam je pojasnila što se zapravo promijenilo i zašto su brojni zahtjevi pali u vodu.
Na pitanje o 18.000 odbijenih zahtjeva za radnom dozvolom, Šimek odgovara:
“Vi ste rekli odbijenica. Možda da budemo malo razumljiviji. Možemo reći da Hrvatski zavod za zapošljavanje donosi negativno mišljenje.”
I, kako kaže, razloga za to ima podosta.
“Onoliko koliko je uvjeta Zakon o strancima propisao, toliko poslodavci trebaju ispuniti. Prvenstveno, moraju imati zaposlenog hrvatskog državljanina na puno radno vrijeme u kontinuitetu od 12 mjeseci, moraju obavljati gospodarsku djelatnost, imati promet, a ne smiju biti na tzv. crnoj listi poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.”
Drugim riječima – tko ne ispunjava sve uvjete, može zaboraviti na radnike.
I dok je broj zahtjeva donekle pao, broj negativnih mišljenja Zavoda raste. Šimek priznaje da su poslodavci iznenađeni količinom papirologije i strogim kriterijima novog zakona.
“Zakon je omogućio dozvole do tri godine, sezonske dozvole do devet mjeseci i olakšanu promjenu poslodavca. Ali traži i ispunjavanje određenih uvjeta. I poslodavci, čini se, nisu bili spremni na sve što zakon zahtijeva,” zaključuje.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da radne snage ima, ali da je procedura spora i komplicirana.
“Ishođenje dozvola zna trajati i do pola godine,” kažu iz HUP-a, a posebno se žale mali i srednji poduzetnici koji se bore s birokracijom dok se bore za svakog radnika.
