Kako influenceri oblikuju percepciju mladih: između stvarnosti, idealizacije i dezinformacija

U Centru za mlade u Zadru održan je okrugli stol pod nazivom “Tajne influencera: između stvarnosti i lažnih vijesti”, u organizaciji Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Događaj je okupio stručnjake iz područja medija, obrazovanja i komunikacija, s ciljem otvaranja dijaloga o utjecaju influencera na djecu i mlade, posebice u kontekstu rastuće prisutnosti dezinformacija i prikrivene manipulacije u digitalnim sadržajima.

Panelom je moderirala Vlatka Vučić Marasović, voditeljica Dalmatinske podružnice HUOJ-a, a sudjelovali su Katarina Alvir, dipl. nov. (Sveučilište u Zadru), Tamara Kvas, mag. comm. (Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu), Vladimir Šetka (HRT) i dr. sc. Linda Martić Kuran (Veleučilište Marko Marulić u Kninu).

Katarina Alvir uvodno je definirala fenomen influencera, razvrstavajući ih prema tematskim nišama i utjecaju koji ostvaruju. Posebno se osvrnula na način na koji influenceri oblikuju stavove, ponašanja i očekivanja mladih, često namećući nerealne standarde i konzumerističke ideale.

Dr. Linda Martić Kuran upozorila je na sve slabiju ulogu roditelja u digitalnom odgoju djece, naglasivši kako manjak medijske pismenosti odraslih dodatno otežava zaštitu djece od štetnih sadržaja. Istaknula je i utjecaj potrošačke kulture na način na koji djeca i mladi pristupaju sadržaju koji im se svakodnevno servira.

Vladimir Šetka, novinar HRT-a, upozorio je na sve izraženiji trend udaljavanja mladih od tradicionalnih medija te slabljenje interesa za provjerene i kredibilne izvore informacija. „Mladi informacije sve više konzumiraju u formi kratkih videa, često izvan svakog konteksta“, istaknuo je.

Tamara Kvas pojasnila je kako djeca i adolescenti često razvijaju tzv. parasocijalne odnose s influencerima – jednostrane emocionalne veze koje dodatno pojačavaju njihovu ranjivost na manipulaciju. Naglasila je i ulogu algoritama koji mladima serviraju sadržaj temeljen na prethodnim interesima, a ne na stvarnim informacijskim vrijednostima.

Posebna pažnja posvećena je temi prikrivenog oglašavanja, odnosno sadržaja koji se prikazuje kao osobno iskustvo influencera, a zapravo je promotivne prirode. Panelisti su istaknuli kako je ključno razvijati vještine kritičkog mišljenja i razumijevanje načina na koji funkcionira digitalna ekonomija sadržaja.

Zajednička poruka svih sudionika bila je jasna: medijska pismenost mora postati sastavni dio obrazovanja, roditelji trebaju biti svjesniji digitalnog okruženja svoje djece, a influenceri preuzeti veću odgovornost za utjecaj koji imaju.

Događaj je izazvao veliki interes javnosti, a brojna pitanja iz publike dodatno su potaknula raspravu o ulozi koju svi imamo u oblikovanju sigurnijeg i odgovornijeg digitalnog prostora za mlade.