Idući mjesec održavaju se izbori, a RTL je večeras objavio rezultate najnovije ankete – Cro Demoskop ankete za travanj, piše Index.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Prvi put nakon pet godina SDP je prošli mjesec dospio ispred HDZ-a.
Rejting stranaka
Da su izbori provedeni početkom travnja, SDP bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja i trenutno vladajuće stranke, HDZ-a. Tako je SDP zadržao minimalnu prednost unutar raspona dozvoljene statističke greške koju je još u ožujku, nakon pet godina, zabilježila ova stranka.
U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. travnja SDP je zabilježio izbor od 26,4 posto (u ožujku 26,3 posto). HDZ na drugom mjestu minimalno zaostaje s izborom od 25,8 posto (prema 26,1 posto iz ožujka).
HDZ je SDP prestigao u travnju 2020. godine
HDZ je u travnju 2020. pretekao SDP s razlikom od 1,4 posto i vrlo brzo dosegnuo najveću prednost u pet godina. Nakon poraza Restart koalicije na parlamentarnim izborima 2020.u srpnju i ostavke Davora Bernardića na čelu SDP-a, u kolovozu je došlo do rekordne razlike između dvije stranke od gotovo 15 posto.
Ta je razlika pala u studenom nakon što je SDP preuzeo Peđa Grbin i držala se na oko desetak posto sve do nezapamćenog šoka na političkoj sceni, kada se u ožujku 2024. predsjednik Milanović ukazao na presici šefa SDP-a Grbina i objavio da kreće u utrku za premijera.
Razlika između SDP-a i HDZ-a tako se u svibnju 2024. osjetno smanjila s desetak na oko 6 posto i nastavila padati sve do Milanovićevog trijumfa na predsjedničkim izborima kada je nakon inauguracije prošlog mjeseca SDP, nakon 5 godina, opet pretekao vladajuću stranku za 0,2 posto i sada u travnju, mjesecu uoči lokalnih izbora povećao prednost, kao što sam napomenuo – u okviru statističke pogreške.
Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,2 posto (isto kao i prošli mjesec). Četvrto mjesto čvrsto drži Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 7 posto (prema 6,8 posto iz ožujka). Na petom je mjestu DP s 2,5 posto izbora (u ožujku 2,2 posto). Domino na šestom mjestu bilježi izbor od 2,4 posto (u ožujku 1,8 posto). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” SDP i HDZ.
Od vodećih stranaka četiri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom „kontu“ (Domino +0,6; Most +0,3; DP +0,2; SDP +0,1 postotnih bodova), Možemo je na istoj razini kao i prethodni mjesec, dok je jedna stranaka u negativnom saldu (HDZ -0,3).
Još su četiri stranke iznad 1 posto
Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Četiri su stranke iznad 1 posto (NP Sjever 1,2 posto; IDS, Centar, HNS s po 1,1 posto; HSS te Pravo i pravda 1,0 posto).
Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Odlučnost i pravednost (0,8 posto), Radnička fronta (0,8 posto), Fokus (0,6 posto), HSLS i Hrvatski suverenisti (0,5 posto), HSU (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,9 posto. U ovomjesečnom je mjerenju smanjen i broj neodlučnih na 13,7 posto (s 15,2 posto iz ožujka).
Najpozitivniji političar
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac je na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 29,4 posto ispitanika (u odnosu na 31,2 posto iz ožujka). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 13,3 posto (prema 11,5 posto iz prošlog mjerenja u ožujku). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,2 posto drži potpredsjednik HDZ-a, ministar Ivan Anušić (u ožujku 0,9 posto). Na petom je mjestu Božo Petrov s izborom od 2,1 posto (jednako kao i prethodni mjesec). Slijede Marija Selak Raspudić s 2 posto (u ožujku 2,1 posto) i Dalija Orešković s 1,7 posto (u ožujku 0,2 posto).
Među 10 top političara još su tri političara (svi po 1,5 posto izbora): Siniša Hajdaš Dončić, Sandra Benčić i Ivana Kekin. U posljednjih mjesec dana najveći „dobitnici“ su Andrej Plenković (+1,7 postotnih bodova), Dalija Orešković (+1,4 postotna boda) i Ivan Anušić (+1,3).
Najnegativniji političar
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović.
Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,3 posto (u odnosu na 37,8 posto iz ožujka). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 10,1 posto (u ožujku 10,3 posto). Treće mjesto i dalje drži Josip Dabro s izborom od 3,1 posto (u ožujku 4,3 posto).
Slijedi ga njegov koalicijski partner Hrvoje Zekanović s izborom od 2,9 posto (prema 1,7 posto iz ožujka). Tri političara dijele peto mjesto s izborom od 1,7 posto: Radovan Fuchs (u ožujku 0 posto), Ivan Penava (u ožujku 3,3 posto) i Tomislav Tomašević (2,3 posto).
U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Milorad Pupovac (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Željka Markić (1,1 posto). Najveći „gubitnici“ u posljednjih mjesec dana su Radovan Fuchs (+1,7 postotnih bodova) i Hrvoje Zekanović (+1,2 postotna boda).
Smjer kretanja i ocjena
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 22,5 posto građana (prema 15,4 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 71,3 posto (prema 78,1 posto u ožujku).
Kakav je smjer zemlje ne zna 6,2 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,4 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina nešto niža i iznosi 35,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 9,7 posto; Most 7,6 posto; Možemo! 5 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,25 (prema 3,38 iz prošlomjesečnog mjerenja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,99), a slijedi ocjena birača platforme Mosta (3,23) i Možemo! (3,22), dok su niže ocjene zabilježene među biračima „pozicije“, HDZ-a (2,60) i Domovinskog pokreta (2,40). Ocjena u prvom travnju drugog mandata niža je od one koju je predsjednik Milanović zabilježio u istom mjesecu prije pet godina (u travnju 2020. godine je iznosila 3,59).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,10 (u ožujku ta je ocjena iznosila 2,11). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,01 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,67.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,18 (prema prošlomjesečnih 2,12). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,45), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,21; SDP 1,74; Most 1,69; Možemo 1,58).
Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u jedanaestom mjesecu trećeg mandata podržava 25,1 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 22,2 posto), piše Index.
