Svjetski dan zaštite životinja u laboratorijima obilježava se 24. travnja kako bi se skrenula pozornost na milijune životinja koje stradavaju zbog nepotrebnih, a iznimno okrutnih i bolnih pokusa. Uobičajena je zabluda da pacijenti s teškim bolestima podržavaju pokuse na životinjama u nadi da će pronaći lijek. No mnogi pacijenti javno govore protiv okrutnosti i nedostataka pokusa na životinjama, koji koče razvoj znanosti i boljih tretmana za liječenje pacijenata.
Pacijenti su ljudi i mogu im pomoći samo istraživanja na ljudima
Kathrin (39), koja već 14 godina ima epilepsiju, kaže: „Imam epilepsiju i protiv sam pokusa na životinjama jer onemogućavaju razvoj suvremenih metoda ispitivanja.” Kristini (53) je zloćudna bolest dijagnosticirana prije pet godina: „Imam rak dojke i protiv sam pokusa na životinjama jer njihovi rezultati nisu prenosivi na ljude.” Jednako razmišlja Julius (59), kojemu je bolest utvrđena prije tri godine: „Imam rak prostate i protiv sam pokusa na životinjama jer se milijarde novca poreznih obveznika troše na zastarjela istraživanja umjesto na financiranje modernih metoda bez životinja.” Svi oni i još mnogi drugi stvarni su pacijenti koji ističu nedostatke istraživanja na životinjama u svojim područjima i odbijaju pokuse na životinjama iz etičkih i znanstvenih razloga. Dio su kampanje naziva „Pacijenti su ljudi” njemačke organizacije Liječnici protiv pokusa na životinjama (DAAE), koja daje glas onima koji se protive pokusima na životinjama, čak i u slučaju ozbiljnih dijagnoza.
– Jesu li pacijenti zahvalni što se provode pokusi na životinjama za istraživanje njihovih bolesti? Daju li im pokusi na životinjama nadu u olakšanje i ozdravljenje? Smatraju li da bez pokusa na životinjama ne bi bilo učinkovitih lijekova? Razgovarali smo s pacijentima i svaki od njih ima svoje razloge zašto, čak i uz ozbiljnu dijagnozu, pokusi na životinjama nisu pravi put. Samo istraživanje temeljeno na ljudima može pomoći ovim i drugim pacijentima!, ističe dr. Corina Gericke, dopredsjednica organizacije DAAE. Navodi da je kampanja „Pacijenti su ljudi” imala veliki odaziv pacijenata s teškim bolestima, o kojima DAAE pruža detaljne informacije uključujući dokaze zašto pokusi na životinjama ne funkcioniraju i koje su vrhunske metode bez životinja već dostupne.
Bolna testiranja na životinjama ne daje vjerodostojne rezultate primjenjive na ljude
Da je odavno potrebna promjena paradigme u istraživanjima smatra i udruga Prijatelji životinja koja je, kao i DAAE, članica Europske koalicije za prestanak pokusa na životinjama (ECEAE).
– Životinje rođene u laboratorijima provode živote u skučenim kavezima i umiru u stravičnim mukama. Skupinama životinja prisilnim hranjenjem, injekcijom ili inhalacijom daju različite doze tvari. Najčešće se radi o iznimno bolnim testovima koji im uzrokuju dugotrajne bolove, paralizu te krvarenja iz očiju i usta, iako takav način istraživanja ne daje vjerodostojne rezultate primjenjive na ljude, upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Udruge pojašnjavaju da su pokusi na životinjama nepouzdani jer mnogi tretmani koji djeluju na životinjama ne uspijevaju kod ljudi i obrnuto. Čak i naširoko korišteni lijekovi poput aspirina, penicilina i paracetamola danas ne bi bili odobreni da su bili podvrgnuti standardima testiranja na životinjama. No unatoč svojim nedostacima, pokusi na životinjama i dalje dominiraju medicinskim istraživanjima.
Pokusi na životinjama koče razvoj znanosti, treba ulagati u razvoj novih tehnologija
– Pokusi na životinjama ne samo da su etički neprihvatljivi i potpuno nepotrebni nego su i znanstveno nepouzdani. Neshvatljivo je da se još uvijek oslanjamo na rezultate dobivene primitivnim i barbarskim eksperimentiranjem na životinjama, uz brojne dostupne sofisticirane i znanstveno precizne neživotinjske metode testiranja, ukazuju Prijatelji životinja. Naglašavaju da ovaj zastarjeli sustav usporava znanstveni napredak i onemogućava pacijentima pristup boljim tretmanima:
– Kako bi se zaista pomoglo pacijentima potrebno je što više financirati razvoj novih tehnologija kao što su organoidi, in vitro testiranje, istraživanja vođena umjetnom inteligencijom i sustavi organa na čipu, koji nude pouzdanije, etičnije i učinkovitije strategije.