Meatout (skraćenica od Meat Out – „izbaciti meso”) pokrenula je 1985. godine međunarodna organizacija Farm Animal Rights Movement (FARM) s ciljem promicanja biljne prehrane i zaštite životinja. Od tada, Meatout je prerastao u globalni pokret koji se svake godine obilježava u više od 50 zemalja diljem svijeta okupljajući pojedince, organizacije i institucije koji žele nadahnuti ljude na prelazak na održiviji i suosjećajniji način života.
Razne tvrtke, lanci supermarketa, restorani, mediji i mnogi ostali pridružuju se ovoj pozitivnoj inicijativi. Kroz edukaciju, degustacije veganskih jela i razne javne akcije, Svjetski dan bez mesa ohrabruje građane da smanje ili u potpunosti izbace meso životinja iz prehrane te otkriju bogatstvo i raznolikost biljne hrane.
Prijatelji životinja i ove godine pozivaju na obilježavanje Svjetskog dana bez mesa (Meatouta). Na prvi dan proljeća 20. ožujka, uz informativni štand i projekciju edukativnog filma, održat će i degustaciju biljne hrane za prolaznike na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava. Događaj će započeti u 18 sati. Građani će moći saznati kako prelazak na bezmesnu prehranu može pozitivno utjecati na njihovo zdravlje, smanjiti emisije stakleničkih plinova i pomoći u očuvanju života životinja.
– Dok se priroda budi i sve se oko nas zeleni, pravo je vrijeme da i mi napravimo korak prema zelenijem, zdravijem i održivijem načinu života! Zato već 23. godinu zaredom pozivamo na obilježavanje Meatouta, Svjetskog dana bez mesa, koji se slavi na prvi dan proljeća kao simbol novog početka, pozitivnih promjena i harmonije s prirodom, izjavili su Prijatelji životinja.
– Ovaj dan podsjeća nas da su biljne namirnice ne samo ukusne nego i bolje za naše zdravlje, životinje i planet. Pridruži nam se na ovom posebnom događaju i otkrij kako male promjene na tanjuru mogu donijeti velike promjene u svijetu!, pozivaju iz Udruge.
Bezmesna hrana nije samo korak prema zdravijem životu, već i konkretan doprinos očuvanju okoliša i smanjenju patnje životinja. Znanstvena istraživanja pokazuju da biljna prehrana smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih oboljenja i pretilosti, dok istodobno značajno smanjuje emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju vode i uništavanje šuma povezanih s uzgojem životinja.
– Danas se jede više mesa nego ikada prije. Taj porast potrošnje ima ozbiljne posljedice – uzgoj životinja za hranu vodeći je uzrok klimatskih promjena. Plinovi amonijak i metan koji dolaze iz štala, uz emisiju CO2 nastalu uzgojem životinja, uzrokuju više štete nego svi automobili i tvornice na svijetu zajedno. Pozivamo sve da istraže blagodati biljne prehrane, prouče recepte za biljne verzije mesnih jela i zakorače u proljeće s pozitivnim odlukama, zaključuju Prijatelji životinja.
