Stižu loše vijesti o cijenama lijekova, provjerili smo što čeka hrvatske građane i hoće li police ostati prazne

Dok u nekim europskim zemljama cijene osnovnih lijekova skaču i do 30 posto, provjerili smo kakva je situacija u domaćim ljekarnama. Saznajte što o stabilnosti zaliha kažu HALMED, Pliva i Belupo te koje lijekove trebate imati u kućnoj ljekarni.

Globalna nestabilnost uzrokovana ratom na Bliskom istoku počela se prelijevati na tržište lijekova, a prvi snažni udari zabilježeni su u Velikoj Britaniji. Prema pisanju britanskog lista “The Guardian”, cijene osnovnih preparata poput paracetamola i lijekova za peludnu groznicu porasle su za 20 do 30 posto u odnosu na veljaču. Glavni razlog su drastično povećani troškovi proizvodnje i transporta uzrokovani skokom cijena energenata, zbog čega su ljekarne prisiljene plaćati i do 50 posto više za nove zalihe.

Stroga regulacija kao zaštita za građane

U Hrvatskoj je situacija bitno drugačija zbog specifičnog modela određivanja cijena. Iz Gradskih ljekarni Zagreb pojašnjavaju kako su cijene lijekova pod strogim nadzorom HZZO-a i HALMED-a, što onemogućuje nagle skokove kakvi su viđeni na britanskom tržištu.

“Prodajna cijena lijekova u Hrvatskoj regulirana je kroz popise HZZO-a i utvrđene najviše dozvoljene veleprodajne cijene HALMED-a. Iako bilježimo povremeni porast nabavnih cijena određenih dodataka prehrani, kod samih lijekova nismo zamijetili neuobičajena kretanja,” ističu iz zagrebačkih ljekarni.

Pliva i Belupo pod pritiskom troškova

Domaći farmaceutski giganti, Pliva i Belupo, potvrđuju da se suočavaju s rastućim troškovima, ali naglašavaju da to zasad ne utječe na krajnje korisnike. Iz Plive navode kako su pravovremeno prilagodili logističke procese i uveli alternativne transportne rute kako bi izbjegli prekide u opskrbi sirovinama.

“Troškovi proizvodnje i logistike rastu već nekoliko godina, dok su cijene lijekova regulirane, zbog čega proizvođači nemaju prostor za prilagodbu cijena prema rastu troškova,” poručuju iz Plive. Iz Belupa dodaju kako, unatoč tome što nisu dizali cijene, postoji opravdana zabrinutost oko dugoročne sigurnosti opskrbe ako se geopolitička situacija dodatno zakomplicira.

HALMED: Nema kritičnih nestašica

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) smiruje javnost informacijom da u Hrvatskoj trenutačno nije zabilježena nijedna kritična nestašica. Naglašavaju kako je opskrba tržišta Europske unije stabilna te da za sve lijekove koji su u kraćem zastoju postoje dostupne zamjenske terapije.

“Ne bilježimo izvanredan porast u poremećajima opskrbe otkad je otpočeo posljednji sukob na Bliskom istoku. U slučajevima kada određeni lijek privremeno nedostaje, on se nadomješta generičkom supstitucijom ili preraspodjelom zaliha iz drugih država članica EU-a,” navode iz Agencije. Podaci pokazuju da su se tijekom protekle godine nestašice najčešće javljale kod antibakterijskih lijekova, otopina za infuziju te lijekova za srčane bolesti, no sustav je svaki put osigurao adekvatnu zamjenu.

Preporuka za kućnu ljekarnu

Iako sustav funkcionira, stručnjaci savjetuju građanima da u svojim domovima uvijek imaju osnovni set lijekova kako bi izbjegli nepotreban pritisak na ljekarne u slučaju manjih zastoja. Preporučuje se održavanje zalihe lijekova za snižavanje temperature, analgetika protiv bolova, antihistaminika za alergije te osnovnog zavojnog materijala i antiseptika.

U Hrvatskoj je trenutačno registrirano više od 3.500 lijekova, a nadležne institucije poručuju kako se sustav upravljanja nestašicama kontinuirano unaprjeđuje kako bi pacijenti imali neometan pristup potrebnim terapijama, bez obzira na globalne logističke izazove.