Hrvatska je ove godine napredovala za jedno mjesto po pretilosti djece i sada zauzima visoko četvrto mjesto u Europi. Zabrinjavajući podaci izneseni su na Panelu sportsko – edukativnog projekta Aktivna Hrvatska na Sveučilištu u Rijeci. Upravo su zemlje Mediterana među najgorima, a uz Hrvatsku u top šet su Cipar, Malta, Italija, Grčka i Španjolska.
– Problem debljine u Hrvatskoj zaista je na visokoj razini. Jedno od troje djece u Hrvatskoj ima višak kilograma, dok je u Europi taj omjer jedno od četvero. Kada gledamo odraslu populaciju, prema bilo kojem istraživanju, oko 60% stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu!, istaknula je izv.prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te dodala: „Ako tražimo nešto pozitivno iz cijele te situacije, možemo reći da je debljina sada prepoznata kao ozbiljan zdravstveni problem. Svjetsko udruženje za prevenciju debljine predstavilo je slogan koji ću parafrazirati: Moramo mijenjati sustav kako bismo omogućili ljudima zdraviji način života i spriječili debljinu. Upravo tu leži srž problema. Moramo prestati prebacivati svu odgovornost isključivo na pojedince. Već dugo znamo, da je debljina normalan odgovor normalnog pojedinca na abnormalno, debljini pogodovno okruženje u kojem živimo. Zato je nužno mijenjati okolnosti, donositi sustavne mjere i omogućiti ljudima da žive zdravije!”
Na Panelu su uz izv.prof.dr.sc. Sanju Musić Milanović sudjelovali i dekan Kineziološkog fakulteta iz Zagreba prof.dr.sc. Mario Baić, predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista Karmen Matković Melki, dipl. ing., univ. mag. pharm, izv.prof. Renata Barić sportska psihologinja te bivši sportaš i trener djece Toma Jelušić iz Riječkog sportskog saveza. Sudionike je pozdravila rektorica prof.dr.sc. Snježana Prijić Samaržija, Panel je otvorio gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, a program je vodila ambasadorica Aktivne Hrvatske Renata Sopek.
– Podaci pokazuju da djeca u školskoj dobi već sada imaju alarmantne brojke u kontekstu prekomjerne tjelesne mase, a time i pretilosti. U odrasloj dobi, znamo da je Hrvatska već visoko na ljestvici prekomjerne tjelesne mase u Europi. Ako ne poduzmemo mjere, samo ćemo nastaviti tim putem, a to moramo spriječiti i prevenirati, počevši od obitelji!, istaknula je predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista Karmen Matković Melki te dodala: “Ironično, prema istraživanjima provedenima prije pandemije, mediteranska prehrana polako nestaje upravo u mediteranskim zemljama. Kažu da su najmediteranskiji način prehrane sada usvojili Skandinavci. Mi smo na putu da izgubimo ono što nas čini prepoznatljivima i zdravijima.“
Svjetska zdravstvena organizacija je prvi put identificirala debljinu kao zasebni zdravstveni indikator. U međunarodnoj klasifikaciji bolesti sada je prepoznata kao bolest, dok je ranije bila vezana uz šećernu bolest tipa 2. Naime, oko 85% osoba u Hrvatskoj sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu.
– Lokalne zajednice mogu učiniti mnogo kako bi potaknule građane na više kretanja, od uređenja šetnica i otvorenih prostora za rekreaciju, sprava za vježbanje na otvorenom, do postavljanja javnih slavina s pitkom vodom. Također, važno je osigurati sigurne koridore do škola kako bi djeca mogla doći pješke, voziti se biciklima te omogućiti sigurna mjesta za njihovo odlaganje, pa čak i na radnim mjestima. Sve to potiče ljude da budu aktivniji i zdraviji. Ovo pitanje ne može se riješiti samo iz perspektive kineziologa, svoj doprinos moraju dati i nutricionisti, urbanisti, predstavnici lokalnih zajednica, ravnatelji škola, rukovoditelji u tvrtkama i svi oni koji mogu utjecati na stvaranje uvjeta za više tjelesne aktivnosti, zdraviju prehranu i bolju kvalitetu života. Kao pozitivan primjer s aspekta tjelesnog vježbanja i prehrane istaknut je program cjelodnevne škole, gdje djeca imaju osiguranu povećanu tjelesnu aktivnost i organizirane tople obroke!, istaknuo je dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Mario Baić.
– Smatram da je važno educirati i javno govoriti o ovom javnozdravstvenom problemu na svim razinama, od odgovornosti struke, roditelja i školstva do odgovornosti cijelog sustava. Zajedničkim naporima trebamo stvarati podržavajuće okruženje za promjenu određenih životnih navika. Pretilost je ozbiljan problem, a tjelesna aktivnost igra ključnu ulogu u njegovoj prevenciji. Zato se trebamo potruditi ne samo promovirati benefite tjelesne aktivnosti, već i osigurati uvjete, od infrastrukturnih do socijalnih, kako bi tjelesna aktivnost bila dostupna i poticana od najranije dobi na svim razinama, istaknula je izv.prof. Renata Barić, sportska psihologinja.
Partneri Panela bili su Grad Rijeka i Riječki sportski savez, a ispred njega, bivši sportaš i trener djece Toma Jelušić je zaključio: „Kroz rad u Sportskom savezu, trudimo se aktivirati mlade i djecu. S godinama i promjenama u društvu susrećemo se s određenim izazovima, ali borimo se, pokrećemo inicijative i radimo na njihovoj provedbi. Tako je i današnja panel rasprava još jedan korak u tom smjeru. U posljednjim godinama vidljiv je sve veći interes za tjelesni odgoj djece u predškolskom uzrastu, što ranije možda nije bilo toliko izraženo. No, u fazi srednje škole, kada dolazi do promjene u životu mladih, suočavamo se s padom broja sportaša. Tu vidimo prostor koji definitivno treba unaprijediti i na kojem treba dodatno raditi.“
