Ako tražite posao ili razmišljate o promjeni karijere ili ste možda tek na početku svog radnog vijeka i još uvijek odlučujete koje ćete zanimanje odabrati, Eurostat je objavio statistiku koja su bila najtraženija zanimanja u online oglasima diljem EU-a 2023. godine. Statistika Eurostata sadrži dva glavna pokazatelja. Prvi je broj online oglasa za posao, a drugi je stopa online oglasa za posao koja također predstavlja broj zaposlenika koji rade u tim područjima, donosi Danas.hr.
ICT stručnjaci najtraženiji
Promatrajući broj online oglasa za posao, daleko najtraženiji su bili stručnjaci za informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Tvrtke i organizacije objavile su 871.000 oglasa, što čini 9 % svih online oglasa za posao. Programeri softvera i aplikacija, te analitičari zauzeli su drugo mjesto s 515.000 oglasa, što predstavlja 5,3 % ukupnog broja. Slijede inženjerski stručnjaci na trećem mjestu s 412.000 oglasa, što predstavlja 4,3 %. Odmah iza njih su radnici u proizvodnji, s 385.000 oglasa, što čini 4 %. javlja Euronews.
Ostala zanimanja koja zaokružuju top 10 najpopularnijih su tehničari fizike i inženjerstva s 351.000 oglasa (3,6 %), prodavači u trgovinama s 312.000 oglasa (3,2 %), radnici u transportu i skladištu s 308.000 oglasa (3,2 %), voditelji prodaje, marketinga i razvoja s 280.000 oglasa (2,9 %), ostali pomoćni službenici, s 262.000 oglasa (2,7 %) te financijski i matematički suradnici s 246.000 oglasa (2,5 %)
Gledajući pojedinačna zanimanja, 136.000 oglasa za posao (1,4 %) objavljeno je za vozače teških kamiona i autobusa. Traženi su bili i vozači osobnih automobila, kombija i motocikala s 61.000 oglasa za posao, što je 0,6 posto.
Gotovo 100.000 oglasa za posao odvojeno je objavljeno za kuhare i pomoćnike u pripremi hrane. Dodatno, u oko 55.000 oglasa traženi su rukovatelji strojevima za hranu i srodne proizvode. Ova tri zanimanja zajedno su činila 2,6 % ukupnih oglasa za posao.
Zanimanja u zdravstvu također su bila istaknuta s 96.000 oglasa za posao liječnika, 115.000 za djelatnike osobne njege u zdravstvenim službama, 71.000 za ostale zdravstvene djelatnike i 60.000 za ostale zdravstvene suradnike. Zajedno, oni su činili 3,5% ukupnih online oglasa za posao.
Među stručnjacima u EU-u najveći udio imali su ICT stručnjaci koji su činili 27,1 % online oglasa za posao. Slijedili su ih uredski stručnjaci s 25,5 % te istraživači i inženjeri s 23,4 %. Najmanji je udio pedagoških djelatnika, koji čine samo 5,8 % ukupnog broja. Zdravstveni djelatnici također su bili istaknuti, predstavljajući gotovo jedan od 10 (9,9 %) online oglasa za posao.
Stručnjaci (23,4 %) i stručni suradnici (18,9 %) dominirali su širokim zanimanjima, čineći 42,3 % online oglasa za posao. Udio menadžera bio je 7,8 %.
U 2023. radnici u uslužnim djelatnostima i prodaji činili su 12 % internetskih oglasa za posao, a slijede ih osnovni radnici s 11,3 %, te činovnička radna mjesta s 10,2 %.
Dvije vještine radnika su najtraženije
“Pokazivanje volje za učenjem” pokazalo se kao najtraženija vještina, pojavljujući se u 26,2% internetskih oglasa za posao za transverzalne vještine i kompetencije diljem EU-a. Timski rad također je visoko rangiran, a “suradnja u timovima i mrežama” je na drugom mjestu s 21,4 %.
Poslodavci također cijene proaktivne zaposlenike, budući da je “proaktivni pristup” činio 12,4 % navedenih najboljih vještina. Nasuprot tome, “kreativno i inovativno razmišljanje” bilo je manje traženo, čineći samo 4 % traženih vještina.
Eurostat je uveo stopu online oglasa za posao (OJAR) kao dio svoje eksperimentalne statistike. Za razliku od jednostavnog brojanja online oglasa za posao, ovaj pokazatelj također uzima u obzir broj zaposlenih u svakom zanimanju.
Voditelji prodaje, marketinga i razvoja imali su najveći OJAR u EU-u, 26,6 %. Slijede radnici u proizvodnji (22,4 %) i ostali radnici u prodaji (17,6 %). Voditelji trgovine na malo i veliko (16,8 %) i ostali pomoćni službenici (16,7 %) zaokružuju prvih pet zanimanja. Iako se uloge u javnom sektoru, kao što su zdravstveni radnici i učitelji, također mogu suočiti s izazovima pri zapošljavanju, nisu svrstane među najtraženija zanimanja na internetu. Prema Eurostatu “to bi se moglo pripisati takvim pozicijama koje se često ne oglašavaju na webu”.
Eurostat ističe da oglasi za posao nisu isto što i natječaji za posao. Neka slobodna radna mjesta možda neće biti oglašena online, a neki poslodavci objavljuju oglase za posao bez namjere da odmah popune radna mjesta, često kako bi istražili potencijalne prilike. Jedan oglas za posao također može predstavljati više slobodnih radnih mjesta, piše Euronews.