Nema kraju rastu cijena. Osim hrane, i omiljeni napitak Hrvata – postaje sve skuplji. Cijena kave porasla je za desetak posto posljednjih tjedana i još će rasti. Ugostitelji kažu: nemoćni smo, cijene kave na svjetskom tržištu najviše su u posljednjih nekoliko desetljeća. U HUP-u imaju prijedlog: treba ukinuti posebni porez na kavu koji nema nijedna država u okruženju, piše N1.
Kap po kap do prve jutarnje kave. A, Hrvati vole svoju kavu – to potvrđuje i lista svjetskih ljubitelja kave gdje je Hrvatska 15. na listi potrošnje kilograma kave po glavi stanovnika.
“Dvije, tri popijem u prosjeku, espresso i kući jednu”, kaže nam jedna sugovornica iz Zagreba.
“Ja pijem kavu samo ujutro, prijepodne uz doručak bijala kava i to je to”, dodao je drugi sugovornik.
Iako se do sada za taj užitak u kafićima izdvajalo oko dva eura – uskoro nas može očekivati poskupljenje. Ali, navika stavara čuda.
“A moram ići, uvijek ću ići. To mi je navika”, dodaje još jedan sugovornik.
Svjetsko tržište kave je u problemu. Brazil, broj jedan izvoznik kave 2021. doživio je neviđeno zahlađenje. Drugi najveći izvoznik kave za Europu, Vijetnam, pak je doživio sušu.
“Kava vam ne podnosi velike suše ni previše kiše. Ona raste u suptropskom pojasu i ona jako voli da ima vlažnu klimu i da ima sunca i sjene” govori Robert Pudić, stručnjak za kavu.
Brazil, koji proizvodi 40 posto kave na svijetu, u klimatskim je promjenama izgubio 15 posto svih svojih nasada, što je na tržištu ostavilo veliku rupu.
“Trenutno su nakon dugo vremena, što se nije dogodilo, desilo da imamo prazna skladišta u Europi. Posebno kave iz Brazila. Brazilska Vlada je morala reagirati prije tri mjeseci jer pritisak je bio toliki na njihove luke da je došlo do problema isporuke. Onda je Vlada morala reći stop”, dodaje Robert.
A, kada se dogodi to da imamo prazna sladišta – nastaje panika. Svi kupuju više kave nego bi trebali, što korigira cijenu krajnjeg porizvoda – kave u kafiću.
“Ja ću učiniti sve da ne idem u tom smjeru, ali samo repromaterijali koji idu uz kavu su jako poskupjeli. Recimo cijena šlaga je 3.30 eura, a prije pojave eura je bilo negdje oko šest kuna. Sve nam skače i po svemu sudeći morat ćemo raditi neke korekcije”, kaže nam Aris Zlodre, ugostitelj.
A te korekcije, prema izračunima predsjednika udruženja ugostitelja Zagreba imaju određene parametre.
“Cijena kave po kilogramu, kako je i navedeno, ovisno o vrsti kave i kvaliteti zrna, može varirati u rasponu od 11,60 eura pa sve do čak i 60,00 eura po kilogramu. Ako se uzme u obzir prosječna cijena od 25,00 eura točna je računica da trošak kave po jednoj šalici iznosi 0,192 eura, ali s velikim naglaskom da toliko košta sama kava kao sirovina, a ne šalica espressa”, objašnjava Franz Letica, predsjednik udruženja ugostitelja Zagreb.
Da se dobije šalica kave potrebno je uračunati, kako nam kaže Letica, opremu u koju se ubraja: mlin, aparat, depurator, servis te u konačnici konobar. Tom računicom, ugostitelja jedna kava košta 1,46 eura.
Na burzi je trenutno nabavna cijena kave 3.2 dolara po unci, a predikcija je da će u skoroj budućnosti biti oko 4 dolara. Hrvatska uz to ima dodatni problem trošarine – koja je najveća u Europi.
“Ukupno porezno opterećenje je preko 30 posto. Zemlje u okruženju to uopće nemaju, a neke kao Slovenija i Rumunjska su to ukinule prije više godina i nakon toga je zapravo porasla konzumacija tog proizvoda”, govori Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
I dok se svjetska proizvodnja kave ne oporavi, a to bi moglo trajati barem šest godina, koliko kavi u savršenim uvjetima treba da potpuno sazri – možemo očekivati još jedno poskupljenje, i to na jednom od omiljenijih napitaka.
