Nekoliko centi ili i nekoliko eura više – do sredine travnja većina hrvatskih banaka primjenjivat će nove cjenike.
“Sve se diže i naravno da smo već isfrustrirani sa svim tim da čovjek više ne zna što bi komentirao, ali da nije u redu, vjerojatno nije pogotovo na njihovu veliku dobit”, kaže Zagrepčanka Marija.
Dio naknada poskupljuje, neke se smanjuju ili ukidaju. Na primjeru vođenja računa, ako se usporede naknade iz 2023. s podacima sa stranica HNB-a danas, te su naknade rasle između 30 i 50 centi. Prema novom cjeniku, neke banke tu uslugu poskupljuju i 40 posto, no neke i ukidaju.
Dejan iz Zagreba zna točno koliko plaća vođenje računa.
“Plaćam 5 eura i 31 cent”, kaže.
I ti će paketi poskupjeti – od 59 centi nadalje, ponegdje i do 5 eura za najveće pakete, što je godišnje 60 eura više. Neke se tarife smanjuju, a ukidaju se, primjerice, naknade za otvaranje i zatvaranje računa.
Iz središnje banke na temu naknada pred kamere ne žele. Poručuju kako je u tijeku analiza kriterija koje su im dostavile banke, nakon čega će, po potrebi, odrediti daljnje korake. Što se radi u borbi s inflacijom, govorilo se i na Vladi. Zamjenica guvernera ističe – inflacija je kod nas jača zbog jače konjunkture i većih cijena usluga, pa je preventivno ograničeno kreditiranje.
“Ova mjera ima dodatni pozitivni efekt jer ujedno djeluje i na moguće suzbijanje inflacije. HNB može pružiti podršku mjerama kao što su mjere ograničavanje cijena određenih proizvoda”, kaže zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
U regulaciji naknada poteze će vući ministarstvo financija koje priprema zakonske izmjene. Prvo se čekaju aktivnosti HNB-a, a ministar Šušnjar poručuje – nije se odustalo.
“Danas smo rješavali 1/3 inflacije, to je hrana i prehrambeni proizvod. Slažem se i u procesu konzultacije sa trgovcima i svima smo čuli ovakve argumente, to je proces koji će uslijediti za cijeli sektor, među njima i za banke”, govori ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Kako opravdavaju rast naknada, pitali smo i banke. One koje su odgovorile poručuju kako povećanje ovisi o troškovima i uvjetima tržišta – od cijena rada, materijala do troškova marketinga, a korekcije su, ističu nužne, no uvijek ih plaćaju – potrošači, javlja Dnevnik.hr.