Trenutno je u Hrvatskoj više od 120 tisuća stranih radnika, a povećanje njihovih prava u Saboru izaziva velike polemike

Hrvatsko gospodarstvo bez njih ne može. Na koje sve načine dolaze te koji su kriteriji za to – nije uvijek sasvim jasno. Riječ je, naravno, o stranim radnicima, u čije tržište vladajući žele uvesti reda, a oporba je oko toga – podijeljena.

Sto dvadeset jedna tisuća tristo sedamdeset šest. Toliko je stranih radnika u ovom trenutku u Hrvatskoj, a očekuje se da će ta brojka u budućnosti – samo rasti. 2021. godine bilo ih je dvostruko manje. Stoga ne čudi ni da je potreban novi zakon o strancima, niti da izaziva – velike polemike, donosi Dnevnik.hr. 

“Naš cilj je ovim zakonom zaštititi prvenstveno hrvatske radnike te kroz daljnje mjere osigurati povratak hrvatskih državljana, ali i gospodarstvu osigurati potrebnu radnu snagu kako bismo zadovoljili sve domaće potrebe”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kako bi se lakše zapošljavali strani radnici, produljit će se trajanje dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, a sezonskog rada sa šest na devet mjeseci. Strani će radnici lakše mijenjati zanimanja i poslodavce te će se ranije moći podnijeti zahtjev za vizu, a nadzor posredovanja i smještaja bit će stroži.

Za dio oporbe sve to znači samo jedno.

“Strani radnici u Hrvatsku dolaze, a domaći radnici iz Hrvatske odlaze, i to je jedina slika društva koju nam je kreirala aktualna vlast. Hoćemo li mi uistinu biti država koja će dopustiti da nas naši vlastiti političari prodaju zbog globalizacije?”, rekao je Ante Kujundžić (MOST).

Odgovor vladajućih bio je brz.

“Populistički će biti rečeno kako smo otjerali vlastitu radnu snagu, međutim stvari nisu baš tako jednostavne, mi smo uskoro na 82 posto razvijenosti europske unije i nama će se sigurno početi vraćati naši radnici”, rekao je Dario Hrebak (HSLS).

Dio oporbe spreman je, pak, na konstruktivan razgovor, što vladajući pozdravljaju.

“Kada bi svi strani radnici odjednom napustili europsku uniju, i legalni i ilegalni, europska unija bi klekla. Prema tome, toj temi se treba pristupiti racionalno i bez populizma”, rekao je Arsen Bauk (SDP).

“Sigurno da ako ima neko rješenje koje je bolje /blic/ i ako bude na tragu onoga što ćemo sami procijeniti da je bolje za Hrvatsku, onda ćemo to i prihvatiti, pa to i je smisao parlamentarnih rasprava”, rekao je Božinović.

Novim zakonom zadovoljni su i sindikati, i poslodavci – iako ni jedni ni drugi u potpunosti. Naglašavaju, međutim, važnost integracije.

“Jezik je pritom posebno važan, jer za dobro i kvalitetno obavljanje posla važno je poznavati jezik, ali isto tako i za integraciju stranih radnika sa kolegama koji s njima rade u istom kolektivu”, rekla je Jasminka Martinović iz HUP-a.

“Možemo reći da smo zadovoljni jer je doista većina naših zahtjeva uvažena, to bi trebalo stvoriti nekakvo ugodnije sučelje za strane radnike, ali i međusobno i za taj odnos između domicilnog stanovništva i stranih radnika temeljem pojačanje mogućnosti komunikacije”, rekao je Krešimir Sever, predsjednik GSV-a.

Zakon tek ulazi u saborsku raspravu, i sigurno će doživjeti još neke preinake.