Otkrivamo može li se do mirovine honoriranjem, te kako to utječe na staž i visinu mirovine

Status slobodnjaka privlačan je za mnoga zanimanja, ali jedan od problema pritom je stjecanje mirovinskog staža i primjerene mirovine. Za pojedine honorarne poslove zakon propisuje uplatu mirovinskog doprinosa, ali u nižem iznosu nego od onih u radnom odnosu.

Bez obzira na to je li vam honorarni rad jedini izvor prihoda ili samo dodatni prihod uz stalno zaposlenje, važno je znati kako vam se radni status odražava na mirovinu.

Honorarni rad tretira se kao drugi dohodak, a poslodavci na poslove koji se obavljaju putem autorskog ugovora moraju plaćati zdravstveni i mirovinski doprinos. Pritom treba naglasiti da se ugovor o autorskom djelu može sklopiti samo za određeni opseg zanimanja.

Riječ je o zanimanjima profesionalaca koji stvaraju jezična djela (novinari, pisci i sl.), glazbena djela, djela likovne umjetnosti, arhitekture, fotografska djela, audiovizualna i kartografska djela te prikaze znanstvene i tehničke prirode (planovi, skice i sl.).

Mirovinski status ovisi o tome je li vam honorarni autorski rad osnovni ili sporedni posao. Ako honorarno radite uz redovni posao, dodatni prihod neće vam utjecati na radni staž, ali će vam donijeti višu mirovinu.

U slučaju da vam je honorarni rad jedini izvor prihoda, uplaćeni doprinosi na ostvareni prihod utječu na mirovinu i povećavaju radni staž.

Doprinosi upola manji nego kod radnog odnosa

Prilikom sklapanja autorskog ugovora treba paziti na razliku između bruto i neto iznosa koji će vam sjesti na račun.

Kao i kod obračuna plaće, tako i kod obračuna honorara razliku između bruto i neto iznosa čini uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te poreza.

Međutim doprinosi za autorski ugovor upola su manji od onih za radni odnos. Oni tako iznose 10 posto, od čega se 7,5 posto uplaćuje u prvi, a 2,5 posto u drugi mirovinski stup.

Primjerice, zarađujete li honorarno 1200 eura bruto, za mirovinske doprinose ide 84 eura, od čega 63 u prvi, a 31 euro u drugi stup. Nakon uplaćenih doprinosa ostaje dohodak od 1116 eura te on, umanjen za 30 posto priznatih troškova, predstavlja osnovicu za oporezivanje. U našem primjeru osoba radi u Zagrebu te plaća porez po stopi od 23,6 posto, što iznosi 178,42 eura. U konačnici će joj neto isplata na račun iznositi 937,58 eura.

Za poslodavca postoji još jedan trošak, a to je zdravstveni doprinos od 7,5 posto te se obračunava na bruto honorar umanjen za priznati trošak i iznosi 63 eura.

Savjetujemo vam da prije sklapanja autorskog ugovora putem kalkulatora provjerite sve stavke obračuna.

Honorarni rad utječe na staž i visinu mirovine

Ako vam je honorarni rad putem autorskog ugovora osnovni i stalni izvor prihoda, imate pravo na to da vam se uplaćeni doprinosi preračunaju u radni staž.

Mirovinski staž utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se godišnja osnovica honorara, za koju su obračunati i uplaćeni doprinosi, podijeli s prosječnom bruto mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj u istoj godini.

Primjerice, autor koji nije mirovinski osiguran po drugoj osnovi za svaki mjesec staža u prošloj godini trebao je naplatiti 1620 eura bruto honorara, koliko je iznosila prosječna bruto plaća. Iznos honorara veći od prosječne godišnje plaće ne utječe na dužinu staža, nego samo na osnovicu za mirovinu.

Ako ste zaposleni i još honorarno radite, nećete zbog toga dobiti dulji staž, ali će vam prihodi od honorarnog rada ući u izračun mirovine.

Kako do više mirovine?

S obzirom na to da se za honorarni rad uplaćuju umanjeni doprinosi, bez dodatnih uplata ne možete očekivati primjerenu mirovinu.

Stoga se svima koji duže vrijeme rade u statusu slobodnjaka preporučuje dodatna mirovinska štednja.

Uplatu dodatnog doprinosa za prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja možete individualno ugovoriti s HZMO-om, a kao izvor financiranja možete koristiti povrat poreza na koji imate pravo po godišnjoj prijavi.

Druga opcija je treći mirovinski stup jer omogućava veću fleksibilnost i efekt kapitalizirane štednje, piše tportal.