Inflacija u Hrvatskoj u svibnju je usporila te je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 5,2 posto na godišnjoj razini. U odnosu na travanj cijene su u prosjeku blago pale, ponajprije zbog pojeftinjenja energije. No, Hrvatska i dalje bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone, a veću stopu imaju samo Bugarska, Litva i Grčka, donosi Danas.hr.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u svibnju 2026. u odnosu na svibanj 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 5,2%, a u odnosu na travanj 2026. (na mjesečnoj razini) niže su za -0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Energiju iznosi 16,9 posto, za Usluge 7,9 posto, za Hranu, piće i duhan 2,3 posto, a za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije -0,7 posto.
- Najvažnije vijesti svakog radnog jutra
- Vremenska prognoza i ključne teme dana
- Bez spama, odjava u jednom kliku
- Sve objave portala 023.hr
- Brze obavijesti o breaking news
- Izravno u Messenger inbox
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponentu Usluge, za 0,4 posto, dok je pad stope promjene procijenjen za komponente Energija, za -2,0 posto, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za -0,1 posto. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene Hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u svibnju 2026. u odnosu na svibanj 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,9 posto, a u odnosu na travanj 2026. (na mjesečnoj razini) za 0,1%.
Podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za svibanj 2026. dostupni su na Eurostatovim internetskim stranicama.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za svibanj 2026. prema klasifikaciji ECOICOP, ver. 2 objavljuju se 15. lipnja 2026.
Godišnja inflacija u eurozoni iznosila je 3,2 %, a višu stopu od Hrvatske imale su Bugarska, Litva i Grčka.
