Vlada uvodi velike promjene u kratkoročni najam stanova, najavili i sufinaciranje liftova i fasada

Vlada je u četvrtak prihvatila i prijedlog zakona o upravljanju i održavanje zgrada, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja Branko Bačić je istaknuo neke novosti koje donosi zakon među kojima sufinanciranje fasada i liftova te kazne za one koji budu samostalno nadograđivali.

“Sve zgrade koje imaju tri i više katova moći će se ugrađivati liftovi u čemu će participirati suvlasnici, ali i država. Kroz poseban program ćemo sufinancirati obnovu fasada u centru grada”, najavio je Bačić na sjednici Vlade.

Rekao je da se uvode i kazne za one koji samovoljno budu nadograđivali zgrade. Zabranit će se i prenamjena stanova za kratkoročno iznajmljivanje bez suglasnosti 80 posto suvlasnika.

“To radimo zbog toga što u oko 40 posto stambenog fonda u Hrvatskoj ne služi stanovanju, već se koriste u druge svrhe”, istaknuo je Bačić.

Uz prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, Vlada je prihvatila i izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu te prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je rekao da je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.

Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.

To se radi prije svega iz činjenice što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, istaknuo je Bačić.

“Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do povećanja cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma”, kazao je ministar, koji napominje da je ovaj zakon dio mjera nove stambene strategije koja će uskoro biti predstavljena.

Također, prijedlogom zakona se između ostalog po prvi puta uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost.

Kako je naveo Bačić, u proteklih 30-ak godina uočeni su nedostatci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika.

Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove, pri čemu će država participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto.

Uvode se i kazne, ukoliko suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, rekao je ministar.

Premalo inspektora za kvalitetan nadzor “divlje” gradnje, ovlasti i komunalnim redarima

Vlada je u saborsku proceduru uputila i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom da, kako je pojasnio Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, “divlja” gradnja.

S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima, naveo je Bačić.

Otpis kredita poljoprivrednicima

Vlada se odlučila i na otpis kredita poljoprivrednicima čija naplata nije izvjesna. Kako je izvijestio državni tajnik Marinko Beljo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je u razdoblju od 1991. do 2006. godine provodilo aktivne programe kreditiranja poljoprivrede, pri čemu je odobrilo 16.540 kredita u vrijednosti 842 milijuna kuna.

Prijedlogom odluke, otpisuju se potraživanja čija naplata nije izvjesna, čime se žele i smanjiti troškovi i pritisak na sudove, rekao je Beljo.

Ovom odlukom se otpisuje dug po osnovi 101 kredita u iznosu 5,62 milijuna eura od čega glavnica iznosi 2,1 milijun eura, redovita kamata 380,5 tisuća eura, a zatezna kamata  3,15 milijuna eura, dok troškovi naknade po kreditu iznose 13.837 eura, izvijestio je državni tajnik.