Da stranci vole pričati i pisati o hrvatskoj hrani, nije ništa novo, a mi rado pratimo sve njihove prijedloge.
Nakon što smo već ranije pisali o prijedlozima Engleza, Amerikanke, pa i BBC-ja, sada je došao red na jednog Grka koji je sastavio opširnu listu hrvatskih jela po njemu vrijednih pažnje.
Harry Anapliotis putopisac je, web programer i vlasnik portala Wonderful Wanderings, koji se bavi putovanjima i svim vezanim za njih, a živi u Grčkoj, točnije na Kreti.
U članku koji je objavio 31. siječnja ove godine izdvojio je i opisao čak 24 hrvatska jela, a u nastavku pronađite što kaže o svakom od nabrojanih specijaliteta, piše Index.
1. Peka
“Peka je hrvatska tehnika kuhanja i naziv zvonastog poklopca posude za pečenje od lijevanog željeza”, pojašnjava pa dodaje:
“Meso, plodovi mora ili povrće stavljaju se u posudu za pečenje ili izravno na vrući ugljen, pokriju se metalnim poklopcem i zakopaju ispod vrućeg ugljena da se kuhaju između jednog i tri sata. Meso i povrće upijaju sokove i okuse postajući iznimno mekani i proizvodeći ukusnu aromu dima. Štruca kruha uvijek je prisutna da upije sokove iz tave.”
Kaže i kako se peka smatra relativno zdravom jer koristi jednostavne, cjelovite sastojke kao što su meso, povrće, maslinovo ulje, češnjak i začinsko bilje. Ističe i kako postoje mnoge varijacije peke ovisno o regiji i sastojcima koji se koriste, a uobičajeni su janjetina, teletina, hobotnica, piletina ili riba. Krumpir i luk su osnovni sastojci, a mogu se dodati mrkva, rajčica, paprika, tikvice i patlidžan.
2. Crni rižot
“Crni rižot, engleski poznat kao black risotto, jelo je od riže koje se priprema kuhanjem arborio riže u crnilu lignje ili sipe, čime dobiva dramatičnu crnu boju. Dodatni morski plodovi poput lignji, škampa ili dagnji često se kuhaju izravno u rižotu. Kapljica limuna ili malo mljevenog crnog papra može dati dodatni žar”, stoji u tekstu.
3. Fritule
Fritule su slatki prženi uštipci, omiljena i tradicionalna božićna slastica u Hrvatskoj, piše i dodaje kako je najbolji način da uživate u fritulama dok su vruće, odmah nakon prženja. Opisuje ih kao izvana hrskave, a iznutra mekane i predlaže kako ih je najbolje jesti posute s malo šećera u prahu.
“Najbolja mjesta u Zagrebu za kušanje fritula su božićni sajmovi u središtu grada u prosincu. Mještani ih prodaju svježe s uličnih štandova”, navedeno je u tekstu Harryja Anapliotisa.
Do ove je točke autor naveo sve korektno, no slijedi pomalo nejasan i netočan dio o fritulama, gdje objašnjava kako postoji nekoliko varijanti fritula po regijama i kako se neke pripremaju od krumpirovog tijesta ili kukuruznog brašna umjesto pšeničnog brašna, a da se i nadjevi također razlikuju, pa su neke punjene orasima, suhim voćem ili čokoladom, a tradicionalne su posipane šećerom u prahu ili glazirane medom.
4. Paški sir
“Paški sir tvrdi je, slani sir koji se proizvodi isključivo na otoku Pagu od mlijeka autohtone paške ovce. Paški sir svoj prepoznatljivi okus dobiva zahvaljujući ovčjoj prehrani aromatičnim biljem, poput kadulje i morskog komorača, koje raste na kamenitom, vjetrovitom terenu. Najbolje ga je poslužiti na sobnoj temperaturi, jednostavno ga narežete ili razlomite i jedete bez dodataka. Mlaz ekstradjevičanskog maslinovog ulja naglašava slane, pikantne okuse”, stoji u odlomku koji se bavi paškim sirom.
5. Fuži
Fuži su “vrsta domaće tjestenine tradicionalne na istarskom poluotoku u Hrvatskoj, a ime su dobili od talijanske riječi ‘fuso’, što znači vreteno, opisujući njihov uvrnuti oblik”, piše. Fuži se u Istri najbolje poslužuju kao dio glavnog jela, preliveni bogatim mesnim ili povrtnim umacima. Klasična je varijanta s gulašem od divljači, a ukusni su i s umakom od tartufa ili plodova mora, dodaje.
6. Štrukli
“Štrukli su vrsta punjenih knedli iz Hrvatske od beskvasnog tijesta i raznih nadjeva. Poznate kao ‘hrvatske okruglice od sira’, potječu iz Zagorja, ali omiljeni su diljem Hrvatske”, istaknuto je u tekstu.
Štrukle je najbolje poslužiti svježe pečene ili kuhane izravno iz lonca kada je tijesto još hrskavo, a nadjev curi, piše Harry, a dodaje i kako su “prilično teške i zamišljene su kao glavno jelo, a poslužuju se tople, i to često sa salatom, mesom ili umakom sa strane kako bi se uravnotežila kompleksnost jela”.
“Postoje mnoge varijante štrukli ovisno o nadjevu, koji variraju od slatkih do slanih. Najčešći je meki sir poput skute, ponekad pomiješan s kiselim vrhnjem ili jajima. Druge popularne verzije koriste orahe, jabuke, šljive, višnje, čokoladu ili slane nadjeve poput mesa ili gljiva. Za štrukle nije potreban umak jer kremasti ili slatki nadjevi daju dosta sočnosti i okusa. Umaci od mesa često se poslužuju uz štrukle punjene gljivama ili mesom. Preljev od češnjaka i maslinovog ulja također nadopunjuje neke nadjeve”, piše on – biste li se složili s ovim dijelom?
7. Ćevapi
“Ćevapi su male pečene kobasice bez kožice od mljevene junetine, janjetine i svinjetine začinjene jednostavno solju, paprom i češnjakom. Smatraju se hrvatskim nacionalnim jelom i poslužuju se posvuda. Idealan način za jesti ih je u lepinji (pogači) s nasjeckanim sirovim lukom, kajmakom (gustim vrhnjem od fermentiranog mlijeka), ajvarom (umakom od pečene crvene paprike) i sudžukom (goveđom kobasicom)”, navedeno je u dijelu o ćevapima.
Kao neka od najboljih mjesta u Zagrebu za kušanje ćevapa ističe čevabdžinice u središtu grada, a kao najpoznatije zagrebačke čevabdžinice navodi Želju (koji je u Sarajevu), Mali Bar (nekadašnji zagrebački bistro Ane Ugarković koji se i sada bazira na sezonskoj ponudi i nerijetko nudi veganska i vegetarijanska jela) i Didov San (dalmatinska konoba u Zagrebu). Hm, što kažete na ove prijedloge?
8. Brudet
Brudet je, stoji u tekstu, vrsta ribljeg paprikaša koji je specijalitet hrvatskog jadranskog priobalja i najbolje ga je poslužiti dok je topao, izravno iz posude u kojoj se kuhao. Postoje mnoge regionalne varijacije brudeta diljem Hrvatske, ovisno o tome koji su plodovi mora lokalni i svježi, a uobičajeni sastojci su riba poput brancina, orade, kirnje, grdobine, škarpine ili jegulje i školjke poput dagnji, pa i škampi ili lignje. Mogu se dodati i hobotnice ili rakovi, dodaje.
9. Skradinski rižot
Skradinski rižot opisuje kao “bogato, kremasto jelo od riže koje se priprema pirjanjem teletine i luka u mesnoj juhi satima dok se teletina ne raspadne u gusti umak, pa slijedi kuhanje riže u umaku”.
Dodaje i kako postoji nekoliko varijanti skradinskog rižota jer su recepti strogo čuvana obiteljska tajna. U nekim verzijama dodaje se, kako kaže autor ovog popisa hrvatskih jela – pršut, ili se pak koristi pileći temeljac umjesto goveđeg. Osnova ostaje teletina, luk, riža i bogat temeljac.
10. Pašticada
Za pašticadu vlasnik portala Wonderful Wanderings piše kako je omiljeno jelo od govedine iz Dalmacije i sadrži dugu i sporo kuhanu govedinu u bogatom, mirisnom, slatko-kiselom umaku od povrća, vina, octa i sušenog voća poput suhih šljiva ili smokava. Dugo pirjanje rezultira iznimno mekom govedinom koja se raspada okupana u sočnom umaku koji miriše na bilje i ima suptilno slatkast okus, dodaje.
Piše i kako neke verzije koriste janjetinu ili divljač umjesto govedine, a suho voće varira od suhih šljiva, smokava i grožđica do jabuka ili krušaka.
11. Salata od hobotnice
Opisuje je kao uobičajeno predjelo ili lagani obrok od hobotnice kuhane i zatim nasjeckane i jednostavno začinjene maslinovim uljem, octom, češnjakom, peršinom i povrćem. “Salatu od hobotnice najbolje je poslužiti ohlađenu jer će svježi, pikantni okusi razbuditi nepce”, objašnjava.
“Postoje mnoge regionalne varijacije salate od hobotnice, najčešće u dodatnom povrću. Neke verzije dodaju rajčice, luk, pečenu crvenu papriku ili zelenje poput rikule. Drugi uključuju kuhani krumpir”, dodaje.
12. Sarma
“Sarme su kolutovi kupusa punjeni mješavinom mesa i riže i specijalitet je diljem Balkana, Turske i istočne Europe. Prilično je teška i obično se poslužuje kao glavno jelo, uz kruh, kisele krastavce i jogurt ili kiselo vrhnje sa strane. Vegetarijanske verzije zamjenjuju meso gljivama ili tofuom. Nadjev se razlikuje od svinjskog, goveđeg, janjećeg ili pilećeg mesa pomiješanog s rižom, lukom, mrkvom, češnjakom i začinskim biljem”, objašnjeno je u tekstu.
13. Istarski pršut
Istarski pršut, stoji u tekstu, specifična je vrsta suhomesnate šunke koja se proizvodi isključivo na geografskom području istarskog poluotoka u Hrvatskoj i ima status zaštićene oznake izvornosti (PDO) u EU. Najbolje ga je poslužiti tanko narezanog na sobnoj temperaturi, a domaći u njemu uživaju jednostavno u obliku predjela uz masline, sir, kruh, smokve i malvaziju.
14. Mlinci
“Mlinci su poznati i kao ‘pečeni rezanci’ na engleskom, i vrsta su jela od tjestenine koja potječe iz Zagorja u sjevernoj Hrvatskoj i dijelova Slovenije. Imaju jedinstvenu hrskavu, ali mekanu teksturu poput natopljenog kruha. Mlinci idu uz pečeno meso poput puretine, piletine ili patke. Mještani uživaju i u hrskavim običnim mlincima kao međuobroku”, objašnjeno je u članku.
“Postoje i slatke verzije koje se poslužuju posute šećerom u prahu ili medom, ali klasični su obični, natopljeni mesnim sokovima. Mlinci se dobro sljubljuju i s kiselim kupusom, hrenom ili jogurtom”, istaknuto je na portalu Wonderful Wanderings.
15. Punjena paprika
Ovo jelo opisuju kao omiljeno jelo od paprika punjenih aromatičnim nadjevom od mesa, riže, povrća i začina. Punjena paprika je dosta teška pa se obično poslužuje kao glavno jelo uz hrskavi kruh, jogurt ili pire krumpir, dodaju.
16. Burek
Specijalitet je to balkanske kuhinje, piše, posebno popularan u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj.
“Burek se sastoji od više slojeva tankog tijesta punjenog mesom, sirom, špinatom, krumpirom ili drugim nadjevima. Burek je namijenjen da se jede rukama, punjenja mogu varirati od začinjene mljevene govedine preko feta sira do pire krumpira, a koriste se i nadjevi od špinata, bundeve, gljiva i voća. Procijeđeni jogurt često se poslužuje uz burek, a lijepo se slažu i ajvar i kajmak”, ističu.
17. Zagrebački odrezak
Zagrebački odrezak tanki je teleći kotlet punjen šunkom i sirom, paniran i pržen, a nastao je u Zagrebu kao varijacija na francusko jelo Cordon Bleu, objašnjeno je u tekstu. Obično se poslužuje s rižom ili prženim krumpirićima, dodano je.
“Na raspolaganju su kriške limuna da se stisnu preko odreska za dodatnu vlažnost i okus, a za nadjev se mogu koristiti različiti sirevi poput gaude ili edamera. U smjesu za pohanje može se dodati ljuta ili slatka paprika. Tartar umak također je popularan za poslužiti uz ovo jelo”, stoji u opisu zagrebačkog odreska.
18. Čobanac
“Čobanac je izdašan gulaš od mesa i povrća nastao u kontinentalnim krajevima Hrvatske. Pastiri su ga tradicionalno kuhali u bakrenim kotlovima na otvorenoj vatri, a dugo pirjanje rezultira iznimno mekim mesom i bogatom juhom prožetom paprikom”, piše autor ove liste pa dodaje:
“Meso varira, a koristi se govedina, janjetina, svinjetina, divljač i perad. Začinjenost se također razlikuje; paprika je neizostavna, ali mogu se dodati ljute papričice. Hrvati često umaču hrskavi kruh u čobanac koji se izvrsno sljubljuje s regionalnim bijelim vinima”.
19. Rožata
Rožata je ovdje opisana kao “tradicionalna slastica iz Dalmacije, posebno popularna u Dubrovniku, a riječ je o kremi od jaja, mlijeka, šećera i aroma, prelivenoj gorko-slatkim karameliziranim šećerom”.
20. Orahova potica
“Orahova potica je omiljeno hrvatsko pecivo od slatkog dizanog tijesta punjenog bogatim nadjevom od oraha. Potica se smatra jednim od hrvatskih nacionalnih jela i poslužuje se na sobnoj temperaturi, narezana na kriške kako bi se otkrio ‘uskovitlani’ nadjev od oraha unutar nježnog, lagano slatkog tijesta. Obično se jede kao desert ili dodatak kavi. Mještani uživaju u potici tijekom cijele godine, ali posebno za blagdane poput Božića i Uskrsa”, stoji u tekstu.
“Uobičajeni nadjevi uključuju slatki sir, mak, grožđice, jabuke, šljive, višnje i čokoladu. Postoji i slana potica s nadjevom od mesa ili gljiva”, dodaje.
21. Kremšnita
Harry Anapliotis objašnjava kako je kremšnita “slojevita torta od lisnatog tijesta, kreme od vanilije i tučenog vrhnja, posebno popularna u Samoboru kraj Zagreba”. Kremšnitu je u Hrvatskoj najbolje poslužiti ohlađenu izravno iz hladnjaka, kaže te dodaje kako se obično poslužuje kao desert, ponekad s bobičastim voćem, čokoladnim strugotinama ili listićima mente kao ukrasom.
22. Kulen
Kulen autor ovog teksta opisuje kao sušenu i dimljenu kobasicu od sitno mljevenog svinjskog mesa začinjenu paprikom i češnjakom koja se rradicionalno proizvodi na području Slavonije i Baranje i poslužuje se kao predjelo, narezan na tanke ploške i jede se na sobnoj temperaturi.
“Mještani uživaju u kulenu s oštrim ovčjim sirom poput paškog sira, prhkom kruhu, senfu, kiselim krastavcima ili smokvama i čašom domaćeg bijelog vina poput graševine”, preporučuje.
23. Dalmatinski pršut
Dalmatinski pršut je sušena šunka od svinjskog buta i u Hrvatskoj se poslužuje tanko narezan na sobnoj temperaturi, čime će “zablistati njegovi prepoznatljivi slani i slatki okusi”. Mještani u njemu uživaju jednostavno uz sir, masline, kruh ili voće, navedeno je u tekstu.
“Četiri su hrvatska pršuta sa statusom zaštićene oznake izvornosti (PDO), svaki s malim varijacijama u proizvodnji. Istarski, Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut. Istarski pršut se tijekom sušenja oguli i premaže začinskim biljem. Krčki i dalmatinski pršut suše se s korom. Dimi se i drniški pršut”, dodaje.
24. Maneštra
Maneštra je izdašna juha od povrća i graha koja potječe iz Istre i podsjeća na poznatu talijansku juhu minestrone, ali uključuje sastojke poput kukuruza šećerca, pršuta i octa, što joj daje jedinstveni istarski štih, objašnjava Grk Harry. Dodaje u kako dugim kuhanjem nastaje prekrasno gusta, aromatična juha prošarana mekim grahom, povrćem i komadićima mesa.
