Potkraj kolovoza ove godine stanovnici RH na štednji su imali ukupno 38,6 milijardi eura, što je 2,6 posto više nego lani, piše portal Danica.hr.
Prostorna raspodjela štednje ukazuje na ogromne razlike u razvijenosti i standardu hrvatskih regija. Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, u sedam primorskih županija je čak 42 posto ukupnih depozita, a u Zagrebu oko 28 posto.
Ostalih 30 posto raspoređeno je na 13 kontinentalnih županija, a najmanu štednju po stanovniku imaju slavonske županije. Na dnu ljestvice je i Koprivničko-križevačka.
U apsolutnom iznosu, potkraj lipnja najviše depozita građana imao je Zagreb (10,6 milijardi eura). Kad je riječ o sjeveru Hrvatske, štednja je najveća na varaždinskom području (1,1 milijarda), a slijede Međimurje (806 milijuna), Zagorje (766) i bjelovarski kraj (606 milijuna eura).
Koprivničko-križevačka je županija među četiri najlošije s ukupnim depozitom od 595 milijuna eura.
Kad je riječ o prosječnoj štednji po stanovniku, potkraj lipnja ove godine najveću štednju imali su Istrijani: svaki od njih u bankama je držao 14.400 eura. Slijede stanovnici Zagreba (13.800), riječke županije (13.100), Dubrovnika (12.700) i Zadra (11.000).
Svaki stanovnik Međimurja imao je u bankama 7700 eura, Varaždinske županije 6750, Zagorja 6400, a bjelovarskoga kraja 6100 eura. Podravci i Prigorci su, uz Slavonce, među najsiromašnijima sa štednjom od 6000 eura po stanovniku. Na začelju je Vukovar s 4700 eura.
Prosječan Hrvat zadnjeg dana ovogodišnjeg lipnja u bankama je imao otprilike 9700 eura depozita. Više od prosjeka imali su tek Zagreb i pet primorskih županija.
