Hrvatsko pedijatrijsko društvo (HPD) predlaže da neobavezna cjepiva i imunizacija djece protiv čestih zaraznih bolesti poput menigokokne bolesti, vodenih kozica, rotavirusa te respiratornog sincicijskog virusa (RSV) budu besplatni te se tako poveća njihova upotreba i dostupnost, javljaju agencije.
Cjepiva su i sada dostupna, ali ih roditelji moraju plaćati pa tako cjepivo protiv vodenih kozica košta oko 50 eura, protiv rotavirusa 62 eura, meningokoka 96 eura, a imunizacija protiv RSV-a 205 eura. Ako cjepivo ide u više doza, cijena se višestruko povećava.
HPD je svoj prijedlog iznio u sklopu javne rasprave o o Nacrtu Provedbenog programa imunizacije koji je do danas bio u e-savjetovanu.
Inicijativu je dijelom potaknuo i slučaj sedmomjesečne djevojčice koja je nedavno preminula od meningokokne sepse u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Slučaj je snažno odjeknuo u javnosti i ponovno otvorio raspravu o prevenciji ove rijetke, ali izrazito teške bolesti. Upravo je taj tragičan događaj, među ostalim, potaknuo i stručne rasprave o mogućnostima šire dostupnosti cijepljenja protiv meningokoka.
Nakon ovog slučaja, cjepivo protiv meningokoka je u Hrvatskoj postalo toliko traženo da je u ljekarnama trenutno nestašica. HPD predlaže da cjepiva protiv meningokoka ali i ostalih navedenih bolesti, kao i imunizacija protiv RSV-a budu i dalje neobavezni, ali da cijenu pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Time bi se, smatraju, smanjile nejednakosti u pristupu prevenciji jer su ta cjepiva sada često dostupna samo roditeljima koji ih mogu sami platiti. Kada bi bila pokrivena iz zdravstvenog osiguranja, zaštita bi bila dostupna većem broju djece.
Iako bi to u početku povećalo troškove sustava, stručnjaci naglašavaju da je cijepljenje dugoročno znatno jeftinije od liječenja komplikacija bolesti koje se njime mogu spriječiti.
Posebno su upozorili na respiratorni sincicijski virus (RSV) kao jedan od glavnih uzroka teških infekcija donjeg dišnog sustava kod dojenčadi i male djece koji značajno opterećuje zdravstveni sustav tijekom zimskih mjeseci. Infekcije se najčešće javljaju između studenoga i ožujka, a velik broj oboljele djece zahtijeva bolničko liječenje zbog bronhiolitisa i upale pluća.
Procjenjuje se da je RSV uzrok 60 do 70 posto hospitalizacija djece mlađe od pet godina zbog težih infekcija donjih dišnih putova, pri čemu je više od polovice oboljele djece mlađe od godinu dana. Posebno su ugrožena prijevremeno rođena djeca. Infekcija u ranoj dobi može imati i dugoročne posljedice jer je povezana s većim rizikom ponavljajućih respiratornih tegoba i razvoja astme.
Trenutačno se u Hrvatskoj prevencija provodi samo kod visokorizične djece, i to pasivnom imunizacijom monoklonskim protutijelom palivizumab koje se daje u pet doza tijekom RSV sezone. Ta mjera značajno smanjuje hospitalizacije rizične djece.
Pedijatri ističu da su se posljednjih godina pojavila dugodjelujuća monoklonska protutijela poput nirsevimab i klesrovimab koja omogućuju jednostavniju zaštitu, jednom injekcijom koja štiti oko pet mjeseci, odnosno tijekom cijele RSV sezone.
Kliničke studije pokazale su da takva imunizacija može značajno smanjiti broj infekcija i hospitalizacija. U nekim istraživanjima smanjenje hospitalizacija iznosilo je više od 80 posto, a slični rezultati zabilježeni su i u zemljama koje su već uvele ovu zaštitu.
Više europskih država već provodi besplatnu dobrovoljnu imunizaciju novorođenčadi protiv RSV-a, a pedijatri smatraju da bi sličan model trebalo uvesti i u Hrvatskoj.
Zato predlažu da se nacionalni program imunizacije za 2026. godinu dopuni preporukom za pasivnu imunizaciju novorođenčadi i dojenčadi jednom dozom dugodjelujućih monoklonskih protutijela na teret Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Prema prijedlogu pedijatara novorođenčad rođena tijekom RSV sezone primila bi zaštitu u rodilištu prije otpusta iz bolnice, uz pristanak roditelja, a djeca rođena izvan sezone primila bi zaštitu kod primarnog pedijatra na početku RSV sezone.
Stručnjaci smatraju da bi takav pristup donio višestruke koristi: manje obolijevanja i hospitalizacija djece, manji pritisak na zdravstveni sustav te financijske uštede koje bi se mogle usmjeriti na druge potrebe dječjeg zdravlja.
Predsjednik HPD-a Joško Markić ističe da navedena cjepiva i imunizacija imaju samo blage i zanemarive nuspojave. HZZO trenutno trošak pokriva samo za visokorizičnu djecu.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je ovaj tjedan da će inicijativa HPD.a biti analizirana. “Ukoliko struka odluči, onda je na nama zadatak da to i riješimo”, poručila je Hrstić, a prenosi Index.
