Biograd na Moru je na svečanosti otkrio spomenik Vagan Melik Karaganjinu (1889. – 1971.), armenskom arhitekti, građevinaru i hotelijeru, poznatom kao “otac biogradskog turizma”.
Vagan Melik Karaganjin ostavio je neizbrisiv trag u povijesti ovog kraljevskog grada, te je zbog svojih zasluga proglašen počasnim građaninom Biograda na Moru.
Svečano otkrivanje spomenika
Svečanost otkrivanja spomenika na Obali kralja Petra Krešimira IV. okupila je mnoštvo uzvanika, uključujući gradonačelnika Ivana Kneza, svećenika don Maria Tičića, predsjednika biogradskog HDZ-a Šimu Mršića, predsjednicu Hrvatsko-armejske udruge, te domaće i goste.
Spomenik, koji se nalazi između već postojećih spomenika svetom Ivanu Pavlu II. i japanskom ždralu, otkrili su ministar Šime Erlić, veleposlanik Armenije u RH Ashota Hovakimiana i predsjednica Gradskog vijeća Ivana Stamičar.
Himne, napjevi i umjetnička izvedba
Svečanost je uveličana izvođenjem hrvatske i armenske himne, kao i armenskih napjeva, koje je uz pratnju Eve Kirhamayer Bilić otpjevala Antonija Živković. Program su dodatno obogatili Biogradske mažoretkinje, Gradska glazba, Komorni zbor Vox Mirabilis iz Mađarske te niz kulturno-umjetničkih društava iz okolnih mjesta.
Vagan Melik Karaganjin – čovjek ispred svog vremena
Vagan Melik Karaganjin, „čovjek ispred svog vremena“, 1935. godine izgradio je prvi gradski hotel u Biogradu – Grand hotel Ilirija, koji je na najbolji način obilježio početke turizma u ovom dijelu Jadrana.
Njegova vizija nije stala tu; sagradio je i ortopedsku Banovsku bolnicu te je planirao izgradnju kockarnice na obližnjem otočiću, zajedno s nizom hotela za bogatiju klijentelu, s namjerom da Biograd postane prestižno turističko odredište, nalik na francusku Nicu.
Životna priča dostojna filma
Rođen u Armeniji, Vagan Melik Karaganjin pronašao je utočište u tadašnjoj Kraljevini SHS bježeći pred Crvenom armijom i boljševicima, zajedno s oko 40 tisuća drugih izbjeglica.
Njegova sudbina se vezala za Biograd kada je njegova tvrtka 1932. godine izabrana za izvođača radova na gradnji Banovinske bolnice. Nakon završetka radova, odlučio je ostati u Biogradu i vlastitim sredstvima izgraditi hotel Ilirija.
Kao pravi vizionar, otkupio je električnu centralu i elektrificirao Biograd i okolicu, unaprijedivši tako infrastrukturu i kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Tragedija i nepravda poslijeratnog razdoblja
Nakon Drugog svjetskog rata, komunističke vlasti su ga uhitile pod optužbom za „spekulaciju i gospodarsku sabotažu“. U lipnju 1945. oduzeta mu je privatna imovina te je osuđen na deset godina prisilnog rada u radnom logoru u Vrani, koji je kasnije smanjen na sedam godina.
Nakon oslobađanja, preselio se sa suprugom Ivicom Čeprilo u Beograd, gdje je 1977. godine i preminuo.
U Biograd na Moru se vratio 1971. godine kako bi prisustvovao otvaranju novog hotela Ilirija, podignutog na mjestu starog, kao simbolu svoje ostavštine i vizije o razvoju biogradskog turizma.
Vječna ostavština velikana turizma
Otkrivanjem spomenika, Biograd na Moru odao je zasluženo priznanje jednom od najistaknutijih graditelja svoje turističke prošlosti.
Vagan Melik Karaganjin ostaje zapamćen kao pionir biogradskog turizma, koji je svojom vizijom i radom odredio smjer razvoja ovog grada i postavio temelje za budućnost, zauvijek ostavivši trag u povijesti Biograda na Moru.
