Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku od 1. siječnja je predviđena naplata vrlo laganih plastičnih vrećica do 15 mikrona debljine u trgovinama, mesnicama, slastičarnicama, pekarnicama, tržnicama i na drugim mjestima na kojima se poslužuje hrana, piše Feniks magazin.
Kupci jednog trgovačkog lanca u njemačkom gradu Kasselu ostali su neugodno iznenađeni kad su vidjeli da su im računi veći za nekoliko centi. Nije riječ o skrivenoj naknadi, već o cijeni tankih vrećica koje obično stoje na odjelima s voćem i povrćem.
Kupci su nezadovoljni time, jer često uzimaju nekoliko vrećica kako bi u njih spremili stvari. Smatraju kako je to dodatni namet i bespotrebno poskupljenje. No, iz njemačkih trgovačkih lanaca napominju kako se vrlo lagane plastične vrećice naplaćuju još od 1. siječnja 2022. godine.
Naime, Savezni ured za statistiku (Destatis) je objavio kako je tijekom 2021. godine zabilježeno 237 kilograma ambalažnog otpada po glavi stanovnika. Među time je i 2,25 milijardi vrećica, što je otprilike 28 komada po stanovniku. Stoga je većina trgovačkih lanaca u Njemačkoj uvela naplatu vrećica za voće i povrće.
‘Cijenom vrećica od jednog centa, što je sada standardna praksa u industriji, želimo osvijestiti naše kupce o svjesnijoj potrošnji jednokratne plastike i stvoriti poticaje za odaberite održive alternative kada je riječ o voću i povrću, već godinama kupcima nudimo vrećice za višekratnu upotrebu’, pojasnili su iz jednog trgovačkog lanca za Fenix magazin navodeći da se njihovom upotrebom godišnje može uštedjeti do 693 tone jednokratnih vrećica.
‘Iznenađenje’ i za hrvatske kupce
Ovakvo ‘iznenađenje’ od Nove godine čeka i Hrvate. Još je u rujnu ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila kako će trgovački lanci, ali i brojni drugi prodajni subjekti morati naplaćivati vrlo lagane plastične vrećice za voće i povrće.
‘Vrećice najtanje stijenke do 15 mikrona će se, ako se upotrebljavaju, morati naplaćivati, odnosno neće se moći davati bez naplate’, poručila je Vučković.
‘Trgovci će morati osigurati da su vrećice nalaze na mjestima gdje se namjenski koriste, poput odjela za voće i povrće, te će na tim mjestima morati biti jasno istaknuta cijena vrećica. Vrećice neće biti dopušteno prodavati na blagajnama’, potvrdila je još ranije u emisiji Dobro jutro Hrvatska načelnica Sektora za gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Sanja Radović.
Zabrana ili naplata
Razlozi za ovakvu odluku su isti kao i u drugim zemljama koje su uvele naplatu takvih vrećica. Prema izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), plastika danas predstavlja 95 posto ukupnog otpada koji pluta Sredozemnim morem i taloži se na obalama, od čega su većina plastične vrećice. To i nije čudno, jer se svake godine u svijetu potroši više od 500 milijardi plastičnih vrećica, koje se obično koriste kraće od 25 minuta, a potom odbace.
Na stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost stoji da je za razgradnju jedne vrećice potrebno više od sto pa sve do 500 godina. Nakon razgradnje, one se pretvaraju u prašinu koja zagađuje ekosustave, hranu i vodu. Već sad se procjenjuje da svaki čovjek probavi oko pet grama plastike tjedno.
Hrvatska je, doduše, mogla birati između potpune zabrane plastičnih vrećica ili njihovog naplaćivanja. Odlučila se za dvojni model, s obzirom na to da su vrećice debljine stijenke između 15 i 50 mikrona zabranjene, one ‘deblje’ se ionako naplaćuju već desetljećima, a naplata od 1. siječnja kreće i za najlakše vrećice. Dakle, riječ o obvezi koja je predviđena nedavno usvojenim izmjenama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku.
Morat će ih naplaćivati svi
Trgovački lanci već se pripremaju za naplatu tih vrećica, iako nisu izašli u javnost s cijenama. Vrlo lagane plastične vrećice uobičajene su u trgovinama, pekarnicama, ribarnicama, mesnicama, slastičarnicama te na tržnicama i privremenim manifestacijama na kojima se poslužuje hrana. One se, kažu iz resornog ministarstva, ne smiju koristiti u druge svrhe. No, zato će ih trebati naplaćivati svi, od trgovaca i pekara do ‘kumica’ na tržnicama, koje čak ni nemaju POS uređaje ili fiskalne blagajne.
‘Pravilnikom je propisano da prodavatelj mora sve vrlo lagane plastične vrećice za nošenje naplatiti krajnjem korisniku na prodajnom mjestu robe ili proizvoda, te da mora istaknuti vidljivu obavijest krajnjim korisnicima o njihovoj cijeni i ne smije izlagati vrlo lagane plastične vrećice za nošenje na blagajnama u svrhu njihove prodaje. Dakle, obaveza plaćanja se odnosi na sve vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, bez obzira na to gdje se nalazi prodajno mjesto’, istaknuli su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za Dnevno.hr.
Uz to, Ministarstvo je prodavačima propisalo još jednu obvezu, koju, pogotovo na tržnicama, neće dočekati s oduševljenjem. ‘Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku propisano je da je prodavatelj obvezan na mjestima na kojima krajnji korisnik uzima vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, istaknuti uputu o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja: ‘Vrećice koristite štedljivo”, napisali su iz Ministarstva za tportal.
Postoje alternative
Iz resornog ministarstva, ali i trgovačkih lanaca savjetuju ljudima da pri kupnji voća i povrća u rinfuzi koriste vlastite vrećice. Pitanje je koliko će to biti praktično, pogotovo na tržnicama ili pri vaganju manjih komada voća i povrća, odnosno grahorica i orašastih plodova u trgovinama.
‘Odbačene plastične vrećice su, nažalost, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje. Dotad Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziva sve građane da od Nove godine u kupnju idu s vlastitom platnenom vrećicom ili drugim predmetima za nošenje, poput košara, te da se prilikom kupnje odlučuju za papirnate vrećice i slične alternative’, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za Dnevno.hr.
Iako samim Pravilnikom nisu propisane kazne za trgovce koji ne naplaćuju vrlo lagane plastične vrećice, Zakonom o gospodarenju otpadom propisana je kazna od 20 do 200 tisuća kuna (od 2654,46 do 26.544,56 eura) za pravne osobe koje su na tržište stavile zabranjene tanke vrećice debljine od 15 do 50 mikrona. Doduše, piše Dnevno.hr, nije poznato hoće li iste kazne vrijediti i za trgovce koji ne naplaćuju lagane vrećice.
