Astronomi su potvrdili rijetko i izvanredno otkriće – 3I/ATLAS, tek treći poznati međuzvjezdani objekt koji je ušao u Sunčev sustav, a svojim dimenzijama i svjetlinom nadmašuje svoje prethodnike.
Ovaj kozmički posjetitelj, promjera između 15 i 20 kilometara, daleko je veći od prethodnih međuzvjezdanih gostiju – ʻOumuamua (2017.) i 2I/Borisov (2019.) – i pruža jedinstvenu priliku znanstvenicima da iz prve ruke prouče materijale izvan našeg sustava.
3I/ATLAS je otkriven 1. srpnja 2025. godine u Čileu, u okviru projekta ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System). Njegova putanja bila je neobična od samog početka – izrazito hiperbolična, s ekscentricitetom od 6,2, što jasno potvrđuje da nije vezan gravitacijom za Sunce, već dolazi iz međuzvjezdanog prostora i tamo će se vratiti. Za usporedbu, ʻOumuamua je imala ekscentricitet 1,2, a Borisov 3,6.
Brzina kojom se kreće je zapanjujuća – ubrzat će do 245.000 km/h pri najbližem prolazu pored Sunca krajem listopada ove godine, a trenutačno je unutar orbite Jupitera. Znanstvenici procjenjuju da je njegov materijal star između tri i jedanaest milijardi godina, što bi moglo ukazivati da je nastao prije našeg Sunca.
Nakon što je detektiran, 3I/ATLAS je potvrdio status kometa jer je brzo razvijao vidljivi plinoviti omotač i rep, obilježja koja su nedostajala ʻOumuamui. Njegova crvenkasta boja upućuje na prastar materijal, ostatke formiranja udaljenog planetarnog sustava.
Najbliži prolaz Zemlji očekuje se 19. prosinca 2025., no na udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara, što ne predstavlja nikakvu prijetnju. Zanimljivo, početkom listopada proći će u blizini Marsa, na samo 30 milijuna kilometara, što otvara mogućnost da ga istraže trenutno aktivne letjelice u njegovoj orbiti.
Dok se približava Suncu, 3I/ATLAS će postajati sve sjajniji, dostupniji za promatranja amaterskih astronoma s jačom opremom, dok profesionalni opservatoriji, uključujući i svemirski teleskop Hubble, već intenzivno prate njegov prolazak.
Znanstvena vrijednost ovog otkrića leži u činjenici da međuzvjezdani objekti poput 3I/ATLAS-a nose jedinstvene kemijske potpise svojih matičnih sustava, nudeći rijetku priliku za proučavanje načina na koji se planeti i drugi svemirski objekti formiraju izvan Sunčeva kruga.
Iako trenutna tehnologija ne dopušta slanje misije za hvatanje ili detaljnije proučavanje takvog objekta zbog njegove velike brzine, Europska svemirska agencija planira lansirati misiju Comet Interceptor 2029. godine, koja će biti spremna reagirati na buduće međuzvjezdane goste.
Otkriće 3I/ATLAS-a označava novu eru u astronomiji, jer s napretkom teleskopa i instrumenata očekuje se da će ovakvih objekata biti sve više. Njegova veličina, brzina i kemijski sastav čine ga neprocjenjivim izvorom podataka o galaktičkoj povijesti i međuzvjezdanom putovanju.