Koje profesije mladima garantiraju sigurno zaposlenje i dobra primanja, važno je pitanje koje se uvijek iznova provjerava i odgovara. Osim što se time bavi i domaći Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) koji je nedavno objavio svoje preporuke za upise škola i fakulteta po gradovima i županijama, ovo se pitanje istražuje i na LinkedInu. Društvena mreža poznata kao mjesto za pronalaženje posla i sklapanje biznisa, objavila je popis 25 zanimanja koji najbrže rastu u 2025. godini. Valja napomenuti kako se ti podaci primarno odnose na američko tržište, donosi portal Srednja.hr.
Na vrhu su radna mjesta vezana uz umjetnu inteligenciju (AI). Tako se na prvom mjestu nalazi konzultant za primjenu umjetne inteligencije. Pored AI-ja, sve su traženiji i fizioterapeuti, koordinatori događanja, menadžeri za razvoj radne snage, odnosno osoba koja brine o vještinama zaposlenih. Zanimanja poput savjetnika za putovanja i specijalista za održivost, odnosno koji analiziraju utjecaj tvrtki na okoliš i društvo sve su više u porastu, kao i nuklearni inženjeri.
– LinkedInovi istraživači su proučili milijune poslova članova LinkedIna od prvog siječnja 2022. godine do 31. srpnja 2024. kako bi izračunali stopu rasta za svaki posao. Da bi bili ocijenjeni, naziv posla je morao imati pozitivan rast među našim članstvom i zadovoljavajuće oglase za posao u prošloj godini, kao značajan porast do 2024. godine, pojasnili su iz LinkedIna svoju metodologiju.
Dodali su i da su u analizi zapošljavanja isključili studentske poslove, stažiranja i volontiranja. Također, isključili su i zanimanja u kojima dominira mala grupa tvrtki u svakoj zemlji.
Podsjetimo, HZZ je za 2025. godinu naveo kako u Zagrebu i Splitu kronično nedostaje mladih koji su završili trogodišnje strukovne škole te nastavnike pojedinih STEM predmeta. Iako je fizioterapija prema LinkedInovom istraživanju u porastu, u naša dva spomenuta grada se preporučuje smanjenje kvota za studije fizioterapije i ekonomije.
Međutim, valja istaknuti da HZZ-ove smjernice nisu obvezujuće već savjetodavne. Iako one vjerojatno neće privoljeti nadležne za smanjenje kvota upisa, lokalne zajednice se vode HZZ-om kako bi odredile koje vrste obrazovanja za koje stipendije žele stipendirati. Na LinkedInovom popisu se našli i zaštitari, što je u Hrvatskoj postalo jedno od važnijih pitanja zbog sigurnosnih mjera uvedenih u hrvatske škole nakon napada u OŠ Prečko.
U razgovoru za Novu TV na tragu LinkedInovog istraživanja, Ante Perčin iz Udruge zaštitarske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je jednu problematiku vezanu uz ovu profesiju.
– Nažalost, u Hrvatskoj je problem sa zaštitarima što nikad nisu postali profesija zbog činjenice da ostvaruju minimalni osobni dohodak, a uvjet za njihovu licencu je srednja stručna sprema i 100 sati edukacije. Jednostavno, kad kroz to prolazno zanimanje prođu, nađu nešto bolje i povoljnije, bolje plaćeno pa odlaze. Ilustracije radi, u Hrvatskoj imate negdje oko 42.000 licenciranih zaštitara, čuvara, a svega 15.000 ih je u sektoru, upozorio je Perčin, prenosi dnevnik.hr.
Čitav popis poslova LinkedInovog istraživanja možete vidjeti ovdje.
Za one koji žele doznati više detalja o traženim i ne traženim zanimanjima u Hrvatskoj, u nastavku prilažemo publikaciju HZZ-a po područjima, koji uključuje i vašu županiju. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
