Vlada je za Ministarstvo demografije i useljeništva u 2026. godini izdvojila 822 milijuna eura, a državni tajnik Mladen Barać za HRT ustvrdio je kako pitanje demografije ostaje prioritet u nadolazećem razdoblju. Naglasio je kako je primjetan trend povratka, većinom s europskog gospodarskog područja.
Upitan da prokomentira aktualnu demografsku sliku, Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, upozorio je kako je Hrvatska između dva popisa stanovništva izgubila 400 tisuća stanovnika.
– O aktualnoj demografskoj slici Hrvatske najbolje govore brojčani pokazatelji, statistika – koja je, kao i demografija, kao znanost – neumoljiva. Između dva popisa stanovništva izgubili smo 400 tisuća ljudi. Prošla, 2024. godina bila je rekordna po najmanjem broju živorođene djece otkad imamo mjerenja. Na godišnjoj razini izgubili smo 19 tisuća stanovnika zahvaljujući negativnom prirodnom priraštaju. Iako imamo nešto veću ukupnu stopu fertiliteta u odnosu na prosjek Europske unije – svjesni smo i problema da je naše stanovništvo poprilično staro. Prosječna starost je 44 godine. Time je uzdrmana ukupna fertilna baza kao i dobno-spolna piramida, rekao je.
Istaknuo je kako je vladajuća koalicija podigla pitanje demografije na najvišu razinu te pokušava umanjiti jaz koji postoji i stabilizirati situaciju.
– To je osnovni preduvjet da se omoguće uvjeti za demografsku revitalizaciju, kazao je.
Za demografske mjere u 2025. izdvojeno je 700 milijuna eura, a povećanje proračuna ministarstva od 18 posto za 2026. godinu, ustvrdio je, šalje jasnu poruku.
– To pokazuje ozbiljnost nastupa Vlade koja je pitanje demografije stavila kao prioritet. Vrlo smo zadovoljni planom proračuna za iduću godinu jer su ukupna sredstva našeg ministarstva povećana za 18 posto – na 822 milijuna eura, naglasio je.
Barać je istaknuo važnost povezivanja s iseljeništvom te ustvrdio kako je trend povratka sve vidljiviji.
– Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Hrvatske, u inozemstvu imamo oko 3,2 milijuna Hrvata ili njihovih potomaka. Gruba je procjena da njih milijun ima hrvatsko državljanstvo. Kada gledamo po zemljama i kontinentima, na sjevernoameričkom kontinentu govorimo o 1,5 milijuna pripadnika i njihovih potomaka, u Južnoj Americi je preko 600 tisuća pripadnika hrvatskog naroda. Tu je i Australija s 250 tisuća te Novi Zeland sa 100 tisuća. U Njemačkoj je oko 500 tisuća Hrvata, a zatim slijede zemlje poput Austrije, rekao je.
– Kada govorimo o povratku, taj trend je očigledan i primjetan. Radi se o 30 tisuća povratnika koji dolaze s europskog gospodarskog prostora. Prošla godina je bila rekordna sa zabilježenih 13 tisuća povratnika. Prema podacima MUP-a, do kraja listopada 2025. – hrvatsko državljanstvo steklo je gotovo sedam tisuća ljudi, dodao je.
