Valentinovo, koje se diljem svijeta obilježava 14. veljače, danas predstavlja kompleksan spoj religijske tradicije, romantičnih legendi i masovne komercijalizacije. Iako se veže uz ime svetog Valentina, povijesni izvori ukazuju na to da je postojalo nekoliko mučenika s tim imenom. Najpoznatija legenda govori o rimskom svećeniku koji je potajno vjenčavao vojnike, kršeći carsku zabranu cara Klaudija II., koji je smatrao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin je zbog toga pogubljen, a prije smrti je navodno poslao pismo tamničarovoj kćeri, potpisavši ga sa “tvoj Valentin”, čime je udaren temelj tradiciji slanja ljubavnih poruka.
Povezanost s ljubavlju dodatno je učvršćena u srednjem vijeku, kada su književnici poput Geoffreyja Chaucera u svojim djelima povezivali ovaj dan s razdobljem parenja ptica, interpretirajući ga kao simbol novog početka i romantične privrženosti. Tijekom stoljeća, običaji su se transformirali od jednostavnih rukom pisanih pisama do industrije vrijedne milijarde dolara, u kojoj dominiraju cvijeće, čokolade i nakit. Crvena ruža, kao simbol rimske božice ljubavi Venere, ostala je najprodavaniji artikl, dok su moderni načini komunikacije fizičke čestitke gotovo u potpunosti zamijenili digitalnim formatima.
Paralelno s porastom konzumerizma, razvio se snažan pokret poznat kao “Antivalentinovo”. Ovaj fenomen okuplja ljude koji se protive prisilnoj romantici i komercijalizaciji osjećaja, promovirajući umjesto toga vrijednosti soliranja, prijateljstva i osobne slobode. U Hrvatskoj je ovaj pokret dobio i prepoznatljivu kulturnu notu kroz festivale i koncerte koji se organiziraju kao izravna alternativa tradicionalnim proslavama. Dok jedni ovaj dan vide kao priliku za iskazivanje pažnje, kritičari upozoravaju na pritisak koji on stvara onima koji nisu u vezi, kao i na činjenicu da je blagdan postao primarno alat marketinških kampanja.
