Cijene hrane u Europskoj uniji u 2025. porasle su u prosjeku za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Eurostata. Među pojedinačnim proizvodima, očekivano, razlike su velike, ali zabrinjava podatak da je kod pojedinih namirnica poskupljenje dvoznamenkasto.
Najvišu stopu rasta cijena u EU-u ima Rumunjska – 6,7 posto, a slijede zemlje istočne i jugoistočne Europe, uključujući balkanske države, piše Euronews.
Izvan EU-a, drastično poskupljenje cijena namirnica bilježi Turska (32.8 posto) dok je Švicarska jedina zemlja u kojoj su cijene hrane pale, i to za 1,1 posto. Od velikih članica Unije, najnižu inflaciju cijena hrane bilježe Francuska s 0,7 posto, Njemačka i Španjolska s 2,1 posto i Italija s 2,5 posto.
Kako donosi RTL Danas, inflacija cijena hrane u Hrvatskoj “tvrdoglavo” ne posustaje – u 2025. bila je 4,5 posto.
Podaci prate kretanje cijena 64 prehrambena proizvoda. Pad cijena zabilježen je tek kod njih osam. Sve ostalo je poskupjelo dok je samo jedan proizvod zadržao cijenu.
Čokolada je poskupjela i kod nas, i to za 15 posto.
Slijede smrznuto voće (poskupljenje od 13 posto), govedina i teletina (10 posto veća cijena).
Hrvatska i tu “vodi” – cijena smrznutog voća kod nas je veća za čak 20 posto, dok su janjetina i teletina skuplje 22 posto! Jedino je u Nizozemskoj ovo meso poskupjelo više nego u Hrvatskoj – 23 posto.
Porasla je i cijena jaja, za 8,4 posto, maslaca (8,3 posto), janjetine i kozetine (7,2 posto).
Skuplji su šećer, pekmez i med (6,8 posto), svježe punomasno mlijeko (5,7 posto), zatim jestiva ulja, konzervirano voće, perad, sušeno voće i orašasti plodovi.
U Hrvatskoj su jaja skuplja 3 posto, ali barem je maslac pojeftinio za 3 posto.
Nekoliko proizvoda bilježi pad cijena: maslinovom ulju cijena je pala čak 22,9 posto, nakon više godina snažnog rasta.
Šećer je 11 posto jeftiniji, ulja i masti 5,4 posto, a krumpir 5,2 posto.
Očekivno, poskupljenja nisu ujednačena već se drastično razlikuju od države do države.
Čokolada je tako poskupjela za 30 posto u Poljskoj, Litvi i Estoniji. U Albaniji, poskupljenje ove namirnice je minimalno.
Smrznutom voću poskupljenje oscilira od 2 posto na Islandu do čak 32 posto u u Estoniji.
Prosječno poskupljenje govedine i teletine na razini EU-a iznosi 10 posto. Hrvatska tu obara rekord s poskupljenjem od 22 posto, zajedno s Nizozemskom i Latvijom.
Cijena jaja “podivljala” je u pet zemalja – 20 posto ili više, a dvoznamenkasto poskupljenje bilježi čak 12 država. U šest zemalja rast cijena janjetine i kozjeg mesa bio je veći od europskog prosjeka – 10 posto u odnosu na uprosječenih 7 posto.
Prema podacima Eurostata krajem prošle godine, prosječna “košarica hrane” u EU (postavljena na indeksnu vrijednost od 100 eura) očekivano se razlikovala od zemlje do zemlje.
U Luksemburgu, primjerice, iznosila je oko 125,7 eura – 25,7 posto više od prosjeka EU-a. Cijena iste košarice u Rumunjskoj bila je oko 74,6 eura – 25,4 posto ispod europskog prosjeka. Danska košarica bila je 19 posto skuplja od prosjeka, talijanska oko 4 posto viša, dok je u Španjolskoj ista košarica oko 5 posto jeftinija od EU prosjeka.
Hrvatska se u toj kategoriji nalazi vrlo blizu europskog prosjeka s košaricom od 100,5 eura. Naravno, treba imati na umu da je u pitanju usporedba s prosječnom europskom košaricom, a kako smo prethodno vidjeli, oscilacije po zemljama i namirnicama su značajne.

