Prema posljednim podacima, u Hrvatskoj je 21,7 posto stanovništva bilo u riziku od siromaštva tijekom 2024. godine.
To je oko 846.000 ljudi, što je više nego 2023. kad ih je bilo 20,7 posto te tijekom 2022. godine (19,9 posto), otkrivaju podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku.
To je postotak osoba koje imaju raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva koji je za jednočlano kućanstvo u Hrvatskoj preklani iznosio u prosjeku 617 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece ukupno oko 1300 eura mjesečno.
Ovih je dana, zbog osjetnog pada temperatura i prave zime, posebno aktualan podatak o postotku stanovništva koje ima problema s priuštivim grijanjem u najhladnijim zimskim mjesecima.
Isti anketni podaci DZS-a otkrivaju kako je tijekom pretprošle godine tih problema imalo blizu pet posto osoba. Točnije, riječ je o “4,6 posto osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima“, navode državni statističari.
To je oko 178.000 osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti primjereno grijanje ovih dana. (Hrvatska je sredinom pretprošle godine imala nešto manje od 3,9 milijuna stanovnika).
Prosjek Europske unije je 9,3 posto stanovnika koje imaju problema s grijanjem zimi. Hrvatska je osjetno ispod te brojke, ali statistika može zavarati jer EU prosjek značajno dižu zemlje poput Bugarske, Grčke i Litve s prosječno čak 19 posto stanovnika koji se zimi smrzavaju u svojim domovima.
Bolje usporedbe radi, u Sloveniji je takvih stanovnika preklani bilo 3,3 posto (oko 70.000 žitelja), a Austriji 4 posto (oko 366.000), otkrivaju podaci europskog statističkog ureda Eurostata, donosi Danica.hr.

