Rak gušterače prošle je godine u Hrvatskoj odnio gotovo 800 života. Zbog alarmantnih brojki, Hrvatsko enterološko društvo pokreće “Ljubičasti studeni” – mjesec svjesti o borbi s rakom gušterače.
Nevenkina obitelj na putu je iz Splita prema Zagrebu jer sutra će moći zagrliti svoju majku. Nakon teške operacije gušterače u kliničkoj bolnici Merkur, ova snažna žena osjeća se dobro i optimistično, navodi se u priči RTL-a.
„Evo nakon osam, devet dana idem kući, polako. Polako sam počela hodati, polako jesti, malo me šetaju po hodnicima, malo me vrate natrag,” kazala je Nevenka Erceg, pacijentica KB Merkur.
Iza nje je duga borba s bolešću koja se mjesecima razvijala u njezinom tijelu. „Trbušna šupljina me jako boljela, nemoć je bila u mišićima. Nisam ništa mogla jesti. Jako sam mršavila, u dva mjeseca šest, sedam kilograma,” prisjetila se.
Nevenka priznaje da se osjećala bespomoćno i u velikom strahu — posebno zato što se o bolestima gušterače malo govori. A riječ je o četvrtom najsmrtonosnijem raku u Hrvatskoj, odmah nakon raka pluća, debelog crijeva i prostate. Još uvijek ne postoji dovoljno učinkovita metoda kojom bi se ova bolest otkrila u ranoj fazi.
Gastroenterolog Goran Poropat iz KBC-a Rijeka ističe kako bolest najčešće postaje vidljiva prekasno. „Kad se bolest pojavi sa specifičnijim simptomima poput žutila kože ili značajnog gubitka tjelesne težine i apetita, tada je vrlo često već u odmakloj fazi i nedostupno je liječenje,” upozorava.
Rak gušterače u Europi ima najnižu stopu preživljenja — preživi ga manje od deset posto oboljelih. Zbog ubrzanog načina života sve češće pogađa i mlađe ljude.
Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević naglašava koji su glavni čimbenici rizika: „Pušenje, alkohol, pretilost, šećerna bolest, brza prehrana, crveno meso — to su glavni čimbenici rizika za razvoj raka gušterače,” istaknula je.
U Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 850 ljudi, a najveći problem ostaje činjenica da se bolest u većini slučajeva otkrije prekasno „Ono što možemo je poboljšati palijativnu skrb, jer mislim da je to najbolniji dio sustava trenutno,” poručio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Mikolašević dodatno objašnjava zbog čega se bolest teško otkriva. „Poznati operni pjevač Pavarotti umro je od raka gušterače. Sigurno je to čovjek koji je imao na raspolaganju svu medicinu ovog svijeta. Gušterača je organ smješten duboko u trbuhu, što znači da rak mora narasti do određene razine da bi dao simptome,” istaknula je.
Sve je to još jedan podsjetnik da stres i svakodnevne brige često zauzimaju previše prostora u našim životima, dok zdravlje uzimamo zdravo za gotovo. „Neka ih sve prekriže! Ništa nije važno kao zdravlje, ništa. A kad ga izgubimo, jako je teško vratiti se na prvobitno stanje. A čovjek dok ne dođe u tu fazu, ne zna, nije svjestan, misli ‘mogu ja, mogu’, a nije baš tako,” poručila je Nevenka.
Ali Nevenkina priča pokazuje – da se i najteže bitke, pozitivnim stavom – mogu pobijediti.

