Porozni asfalt posljednjih se godina sve češće spominje kao potencijalno rješenje problema poplavljenih prometnica, osobito u gradovima gdje sustav odvodnje ne prati ritam urbanog širenja.
Za razliku od klasičnog, ovaj asfalt proizvodi se i ugrađuje istim metodama, no u njegovoj smjesi nema finih agregata. Time se između većih čestica stvaraju otvorene šupljine koje materijalu daju poroznost i omogućuju propuštanje vode.
Voda se tako ne zadržava na površini ceste nego prolazi u temeljne slojeve, čime se smanjuje rizik od plavljenja i pojave tzv. akvaplaninga, jedne od najopasnijih situacija za vozače.
Uz to, porozni asfalt poboljšava sigurnost jer sprječava stvaranje lokvi, a vožnja je tiša budući da njegova struktura smanjuje buku prometa.
Kako bi se osigurala čvrstoća i dugotrajnost kolnika, u smjesu se mogu dodati vlakna ili koristiti polimerom modificirano asfaltno vezivo.
Upravo zbog toga porozni asfalt nije rezerviran samo za moderne stambene zone i parkirališta, nego se koristi i na cestovnim prilazima te prometnicama u gradovima gdje je potrebna dodatna zaštita od nakupljanja oborinskih voda.
Zadar, ali i Biograd, gradovi su čije prometnice redovito poplave nakon jače kiše, a vozači nerijetko ostaju zaglavljeni u bujicama koje se stvaraju već nakon nekoliko minuta pljuska.
Upravo zbog toga, sve se više postavlja pitanje – bi li se primjenom poroznog asfalta mogao ublažiti višegodišnji problem gradske infrastrukture i smanjiti broj prometnica koje postaju neprohodne čim padnu tri kapi kiše.
