U lukama nautičkog turizma na hrvatskom Jadranu u 2023. je ostvareno 12,1 posto više ukupnih prihoda nego 2022. ili 161 milijun eura (bez PDV-a), od čega kao i ranijih godina najviše od iznajmljivanje vezova, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i pad broja plovila u tranzitu u tim lukama.
Podaci DZS-a o prihodima tih luka su svi bez PDV-a, za 2023. obuhvaćaju 224 luke nautičkog turizma, od čega 85 marina (od kojih je 20 ‘suhih’), 79 sidrišta, 17 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata, a ukupno su zauzimale površinu akvatorija veću od 4,8 milijuna metara kvadratnih.
U svim je lukama bio ukupno 19.131 vez, što je 20-ak više nego ih je bilo u 2022., a najviše vezova, nešto više od deset tisuća, bilo je za plovila duljine 10-12 i 12-15 metara. Zaposlenih je ukupno (u svim lukama) u 2023. bilo 2 042 ili 24 više nego u 2022., a za 20-ak, na njih 467, porastao je i broj sezonskih radnika.
Sve jadranske županije s porastima prihoda u nautičkim lukama
Od ukupno ostvarenih 161 miliju eura prihoda u lukama nautičkog turizma u 2023. najviše se, gotovo 72 posto ili 115 milijuna eura odnosi na prihode od iznajmljivanje vezova, koji su za 14,6 posto bili viši nego u 2022.
Osim ukupnog, u 2023. i sve su jadranske županije ostvarile poraste prihoda u nautičkim lukama u odnosu na 2022., u čemu najveći od 19,6 posto luke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 9 milijuna eura prihoda.
S većim porastom od 15,6 posto ističu se još luke Zadarske županije s ostvarenih 31,4 milijuna eura prihoda, čime su i na trećem mjestu među županijama, dok je na prvom mjestu s najvećim ‘nautičkim’ prihodom od 39,6 milijuna eura Šibensko-kninska županija, što je i porast od 8,3 posto u odnosu na 2022. godinu.
Na drugom mjestu su nautičke luke Splitsko-dalmatinske županije sa 38,7 milijuna eura prihoda i većim porastom, od 12,4 posto.
Luke nautičkog turizma lstarske županije ostvarile su 21,7 milijuna eura prihoda ili 14,1 posto više nego 2022., a luke Primorsko-goranske županije 20,4 milijuna eura prihoda ili 8,7 posto više.
Pad broja plovila u tranzitu
Iz DZS-a navode da je prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma bila 66 posto, no bez usporedbe sa 2022., a dodaju i da su te luke u 2023. zabilježile pad broja plovila u tranzitu za 4,3 posto, s njih 224,4 tisuće.
Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske, gotovo 50 posto od ukupnih, a zatim pod zastavama Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije, a među njima samo je iz Austrije bilo više plovila u tranzitu nego 2022.
Prema vrsti plovila u tranzitu koja su koristila vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra, gotovo 60 posto, koje slijede motorne jahte s udjelom od oko 32 posto te ostala plovila, a po duljini prevladavala su, sa 37,4 postotnim udjelom, plovila duljine 12 do 15 metara.
U županijama, najviše plovila u tranzitu koja su koristila vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj, gotovo 27 posto od ukupnog broja, te u Šibensko-kninskoj, oko 23 posto od ukupnih.
