Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada. Mentalno zdravlje temelj je cjelokupnog zdravlja i dobrobiti svakog pojedinca. Poremećaji mentalnog zdravlja često započinju u mlađoj odrasloj dobi, mogu imati dugotrajan tijek i snažno utjecati na kvalitetu života oboljelih, njihovih obitelji i zajednice. Osobe s narušenim mentalnim zdravljem češće obolijevaju i od tjelesnih bolesti, a stigmatizacija koja još uvijek prati mentalne poremećaje dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U Hrvatskoj mentalni poremećaji predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova. Mentalni poremećaji (MKB-10 dijagnoze F00-F99) posljednjih godina sudjeluju s 5 do 6 % u ukupnom bolničkom pobolu, a u 2024. godini registrirano je 32 058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja (stopa 829,19/100 000 stanovnika).
Mentalni poremećaji vodeća su skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja, a psihijatrijski pregledi čine oko 6 % svih pregleda u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti. Na razini primarne zdravstvene zaštite, mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od 4-5%. Gotovo polovica osoba s tim dijagnozama je u dobi između 20 i 64 godine, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke pobola radno aktivnog stanovništva.
Prema posljednjim podacima iz 2024. godine, među vodećim dijagnostičkim skupinama u hospitalizacijama nalaze se shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (stopa 233,85/100 000 stanovnika), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (199,88/100 000), poremećaji raspoloženja (119,96/100 000), organski mentalni poremećaji uključujući simptomatske poremećaje (97,36/100 000) te neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (77,54/100 000). U dnevnim bolnicama najprisutniji su neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (stopa 998,93/100 000), zatim shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (415,21/100 000), poremećaji raspoloženja (404,79/100 000), poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih (370,21/100 000) te mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (323,00).
Od 2017. do 2019. broj osoba hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja bio je stabilan, dok je 2020. zabilježen pad broja hospitalizacija i općenito i zbog mentalnih poremećaja (pandemija Covid-19), a od 2021. kontinuiran porast.
Najčešće pojedinačne dijagnoze hospitalizacija uključuju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane alkoholom (F10), shizofreniju (F20), povratni depresivni poremećaj (F33), duševne poremećaje zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (F06) te reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe (F43). Zajedno, ove dijagnoze čine više od polovice svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Kod muškaraca su najčešće dijagnoze povezane s alkoholom, shizofrenijom i stresom, dok su kod žena dominantni depresivni i anksiozni poremećaji te shizoafektivni poremećaj.
U dnevnim bolnicama najčešće su dijagnoze reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe (F43), ostali anksiozni poremećaji (F41), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10), trajne promjene ličnosti (F62) te depresivni poremećaji (F33 i F32). Kod muškaraca su najčešći razlozi liječenja u dnevnim bolnicama reakcije na stres, poremećaji uzrokovani alkoholom i trajne promjene ličnosti, dok žene najčešće traže pomoć zbog reakcije na teški stres i poremećaja prilagodbe, depresije, anksioznosti i emocionalnih poremećaja s početkom u djetinjstvu.
Važnost unapređenja mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja
Dostupna, pravovremena i kvalitetna skrb za mentalno zdravlje u zajednici temelj je očuvanja i unapređenja dobrobiti pojedinaca i društva. Mentalnozdravstvena zaštita ne smije biti ograničena samo na bolničke ustanove – jednako je važno osigurati podršku kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, centre za mentalno zdravlje, savjetovališta i druge oblike pomoći u lokalnoj zajednici. Time se omogućuje pravovremeno prepoznavanje poteškoća, smanjuje potreba za hospitalizacijom te jača oporavak i socijalna uključenost osoba koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja.
Osim izravnih troškova liječenja i skrbi, mentalni poremećaji nose i značajne neizravne posljedice – smanjenu produktivnost, dugotrajna bolovanja, invaliditet i prerano umirovljenje. Stoga je ulaganje u dostupnu mentalnozdravstvenu skrb ulaganje u zdravije, otpornije i produktivnije društvo.
Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjetnik je da mentalno zdravlje nije luksuz, nego pravo i potreba svakog čovjeka. Pravovremeno prepoznavanje poteškoća, dostupnost stručne pomoći, briga o sebi i drugima te smanjenje stigme važni su koraci prema društvu koje razumije, podržava i čuva mentalno zdravlje svih svojih članova.
