Na današnjoj sjednici Vlada je predstavila 11. paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Najnoviji paket vrijedi 260 milijuna eura. Kad se pridruži dosad donesenim paketima, njihova ukupna vrijednost premašuje 9,25 milijardi eura, donosi Index.
Predstavljanje 11. paketa mjera pomoći dogodilo se pet dana nakon što su deseci tisuća ljudi prosvjedovali u Zagrebu zbog opasnog otpada u Gospiću.
“Kada je riječ o otpadu u Gospiću, danas ćemo na sjednici Vlade donijeti odluku kojom se određuje žurno preuzimanje uklanjanja transporta oporaba ili drugih odgovarajućih postupaka gospodarenja neopasnim otpadom koji se nalazi na lokaciji PPK Velebit. Postupanje se provodi radi potpunog uklanjanja predmetnoga otpada s lokacije, te njegovoga zakonitog i okolišno prihvatljivog zbrinjavanja.
Nakon što je Fond poništio odluku o odabiru ponuditelja za odvoz neopasnog otpada koji je u vrećama, Vlada je vidjevši da ta procedura, vidjeli ste reakciju u Zaprešiću, a onda smo gledali i iznos drugih ponuda, donijeta je odluka da se taj postupak poništi.
Međutim, munjevito smo paralelno reagirali i dogovorili da će dvije domaće cementare, Holcim Hrvatska i Nexe, s kojima smo obavili razgovore ovih dana, biti oni koji će provesti ovaj postupak i to u vrijednosti ukupno najviše do 357.500 eura, koliko je bila i ponuda tvrtke, odnosno ponuditelja koji je na kraju odustao od posla. I to u vrlo kratkom roku, rok će biti maksimalno 45 dana”, najavio je Plenković.
“Mi smo angažirani na svim drugim aspektima sanacije otpada u Gospiću i u pogledu rasutog otpada, prekrivanja, kao i cjelovite sanacije zakopanoga otpada. Niz predstavnika tvrtki iz drugih država dolazi u Gospić i pregledava samu lokaciju ovog odlagališta. Te ćemo u pregovaračkom postupku donijeti odgovarajuće odluke kako bi se cijela situacija riješila što prije.
Pritom želim još jednom jasno kazati da prema svim objavljenim vještačenjima i izvješćima nema ugroze vode za piće iz sustava javne vodoopskrbe u Gospiću i u Ličko-senjskoj županiji. Posebno je važno da sva relevantna izvješća budu transparentno objavljena i da ih tumače stručnjaci, znanstvenici, a trebali bi, po našem dubokom uvjerenju, i vještaci koji za njih stoje”, dodao je.
Osvrnuo se i na pogreb ratnog zločinca Ratka Mladića.
“Osudili smo postupke državne vlasti u Srbiji koja je iskazala počasti Ratku Mladiću, osuđenom ratnom zločincu, koji je bio zapovjednik, odnosno jedan od zapovjednika JNA u trenucima agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku, posebno u vremenu teškoga zločina i masakra koji se dogodio u Škabrnji, ali i u drugim hrvatskim mjestima.
Smatramo da je na ovaj način još jednom potvrđeno da se nije dovoljno učinilo na suočavanju s prošlošću, s odgovornosti za zločine, zločine koji su počinjeni i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, te da su ovakvi obrasci ponašanja toliko udaljeni od temeljnih europskih vrijednosti da to sada zaista mogu vidjeti svi.
Nakon naše političke reakcije o nužnosti reagiranja najviših europskih institucija i direktne komunikacije koju smo imali, javnost je vidjela da su na ova zbivanja reagirali i predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednica Europskoga parlamenta”, izjavio je.
Najavio je da se mijenja Kazneni zakon i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
“Uvodi se doživotna kazna zatvora. Nju uvodimo za najteža kaznena djela za koja je danas propisana kazna dugotrajnoga zatvora. Na ovaj način reagiramo i na realne okolnosti s kojima smo, nažalost, kao društvo bili suočeni, posebice s teškim ubojstvima koja su se dogodila. Mislim konkretno na slučaj u Drnišu.
Drugi element je da predlažemo ukidanje zastare za sva kaznena djela za koja je propisana, odnosno izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora, što također je jedan vrlo snažan osigurač za one koji su počinitelji ovakvih najtežih kaznenih djela.
Dodatno, uvodimo i osobito teško kazneno djelo protiv okoliša, takozvani ekocid. Naime, ako netko namjerno počini kazneno djelo, koje prouzroči uništenje ili veliku dugotrajnu ili nepovratnu štetu okolišu, može biti kažnjen s od 10 godina do doživotnog zatvora.
Također, povećavamo i kazne za namjerno izazivanje požara. Ukoliko dođe do smrti jedne ili više osoba, predviđa se kazna zatvora od 5 godina do doživotnog zatvora. Analogno tome, i za kazneno djelo terorizma, kad je počinjeno podmetanjem požara, predviđene su najteže kazne.
Pored navedenog, jačamo i kazneno pravnu zaštitu životinja, pooštravanjem kaznenih sankcija za mučenje i ubijanje životinja i uvođenjem novog kaznenoga djela”, naglasio je.
Plenković je potom prešao na predstavljanje paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu.
“Hrvatska se, kao i brojne druge zemlje, nalazi još uvijek u kontekstu globalnih rizika i okolnosti na koje nemamo izravan utjecaj, ali oni, nažalost, imaju na nas. I to prije svega zbog rata na Bliskom istoku, zbog situacije koja je u proteklih 5 mjeseci već izazvala snažan rast cijena energenata na globalnim tržištima.
Naime, cijena sirove nafte, Brent, je u godinu dana poskupjela skoro 50%. I ona je danas na razini oko 100 dolara po barelu. Referentna europska cijena plina je u istom razdoblju narasla za 136%, s nešto malo više od 30 eura po megavat-satu, današnja je cijena na 78 eura na tržištu.
Ovo poskupljenje energije prelijeva se na prijevoz, industriju, hranu, ugrožava konkurentnost gospodarstva i standard građana. Kriza oko Hormuškog tjesnaca i dalje ostaje bez rješenja. Uz smanjene zalihe i povećane rizike opskrbe uoči zime. Upravo zato Vlada ovim paketom produljuje mjere zaštite građana, mikro, malih i srednjih poduzetnika, te cijelog javnog i neprofitnog sektora.
Vremensko polje primjene ovoga paketa se uglavnom proteže od 1. listopada do 31. ožujka, uz neke iznimke koje traju i nešto dulje”, priopćio je.
