Zadar je ovih dana domaćin 5. međunarodnog savjetovanja o robotici – MIPRO Robotics 2026: Robot Technologies and Applications (RTA) na kojem stotinjak znanstvenika raspravlja o umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju u robotici, autonomnoj navigaciji i upravljanju, robotskim platformama, novim materijalima i proizvodnji, robotici usmjerenoj na čovjeka, obrazovanju te kibernetičko-fizičkoj sigurnosti.
Organizatori skupa su Hrvatska udruga MIPRO i Sveučilište u Zadru, a suorganizatori za Robot-dron demo konvoj, koji se održava danas, su i Institut Ruđer Bošković, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Jedriličarski klub Uskok iz Zadra.
Znanstveni savjetnik s Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Karolj Skala, prisjetio se samih početaka i tehnološkog iskoraka koji je ova regata napravila još sredinom devedesetih godina.
– Slavimo zapravo 30. obljetnicu sveučilišne regate koja je 1996. organizirana ovdje uz pomoć Uskoka. I onda smo u nizu održali 10 tih sveučilišnih regata. Značajno je to da na tim sveučilišnim regatama to nije bio samo sportski događaj, to je bio i tehnološki razvojni događaj.
U vrijeme kada je internet u Hrvatskoj bio na samim počecima, upravo je zadarska regata poslužila kao poligon za pionirske mrežne pothvate i vizualizaciju podataka u stvarnom vremenu.
– Mi smo ’96. izgradili prvi čvor, internet čvor u Zadru, nije bilo interneta, onda smo se spojili sa telefonskim paricama na CARNet u Zagrebu i prenosili smo tu regatu preko interneta. Kako nije bilo sustava za pozicioniranje kao što to danas imamo, onda smo imali vojni brod u težištu regatnog trokuta koji je sa radarom snimao svaki brod i slao je radiokanalom na obalu i mi smo tu sintetizirali regatno polje, dakle već smo onda virtualizirali i takvu sliku smo slali preko interneta. Taj internet je, odnosno ondašnji sustavi su bili jako primitivni, to je bilo vrlo kompleksno, međutim mi smo svake godine radili unapređenje s tim da smo za 10. regatu koja je bila Europski kup, radilo se sa pokroviteljstvom Europskog sportskog saveza, Sveučilišnog sportskog saveza, i mi smo cijeli zadarski kanal pretvorili u jedan hotspot. I svaki brod je bio online i tu su sjedili suci i pratili su cijelu regatu. Oni su mogli preko ekrana računala klikati po brodovima, uključivati kamere, gledati svaki detalj u regatnom polju i to nam je ponos da smo 2001. jedrili pod sloganom “Jedrimo u susret zadarskom sveučilištu”. I Zadar je već druge, godinu dana nakon toga, i postao sveučilište. Dakle, mi kao sveučilištarci, profesori, fakulteti iz Europe i iz preko 20 zemalja smo podržavali na taj način preko tog slogana da Zadar postane sveučilište, kazao nam je u razgovoru.
Danas, tri desetljeća kasnije, tradicija prikazivanja tehnoloških dostignuća nastavlja se kroz prezentaciju podvodne, zračne i humanoidne robotike.
– Jako puno toga se promjenilo u ovih 30 godina, mislim to je začudno kad počnemo analizirati kako smo mi razvili zapravo na zemaljskoj kugli jednu novu tehničku civilizaciju, robote i umjetnu inteligenciju koji značajno mijenjaju sve oko nas. Dakle, ovo nije sad neka nova tehnička tehnološka revolucija, ovo je preslaganje života, modela življenja, rada i društva u cjelini jer mi smo s ovim novim tehnologijama uveli distribuirane sustave koji su postali nova vrsta na zemaljskoj kugli. Dakle, roboti su nova vrsta, oni su postali i inteligentni, oni imaju sve sposobnosti kao i čovjek i više od toga. Oni u pokretima su savršeniji, oni imaju veću slobodu kretanja, oni su precizniji u tim nekakvim razlučivanjima doticaja itd. Roboti ulaze nama u život, i mi smo to htjeli pokazati što zapravo sve roboti mogu tako da ćemo mi demonstrirati da roboti plešu. Oni normalno hodaju i trče, ali plešu i plesat će na Tonku na pjesmu “Tonka”. Zajedno je ovdje sa Jožetom, Jože je inače Slovenac. Imali smo čak i jednu ideju da organiziramo prvu robot svadbu Tonka i Jože. Dakle, sve to igra za zabavu, međutim oni su tu. Mi moramo prihvatiti i shvatiti da živimo u tom svijetu gdje će roboti za koju godinu ući u svaki dom. Mi ćemo imati još jednog člana doma inteligentnog koji će raditi određene poslove i koji će se sporazumijevati i možda čak i odlučivati u nekim stvarima. Dakle, bit će visoko integriran u obiteljski krug. Nismo mislili, pazite, prije 15 godina da će u svakom džepu biti internet i mali PC ili čak veliki PC, mi to danas imamo. Ako tako razmišljamo onda možemo hrabro reći da će roboti isto ući u domove, pa čak i više, bit će bit će toga posvuda. I posluživat će ovdje kavu itd. To ćemo mi sada u Kukljici kad konvoj stigne demonstrirati: podvodnu robotiku, zračnu robotiku i zemaljsku, robota koji predstavljaju, zapravo oni su humanoidni roboti, dakle, glume ljude.
Nakon događanja na Uskoku, demonstracije podvodnih i zračnih dronova te humanoidnih robota nastavljaju se u Kukljici, čime Zadar i zadarski arhipelag još jednom potvrđuju svoju ulogu tehnološkog i znanstvenog predvodnika na Jadranu.
U okviru konvoja bit će predstavljena i u stvarnim uvjetima demonstrirana suvremena rješenja podvodne, zračne i kopnene robotike, autonomnih sustava te umjetne inteligencije. Cilj je približiti javnosti tehnološke mogućnosti koje više nisu samo predmet istraživanja, nego sve snažnije ulaze u gospodarstvo, promet, pomorstvo, sigurnost i svakodnevni život.
Poseban dio programa bit će javna tribina u Kukljici posvećena viziji razvoja robotike i umjetne inteligencije, njihovom utjecaju na gospodarstvo i svakodnevni život te širim promjenama koje donose u oblikovanju budućeg društva, na kojoj će uz novinare i uzvanike sudjelovati rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, profesor emeritus Nedjeljko Perić, profesor emeritus Karolj Skala, prof. dr. sc. Stjepan Bogdan sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Odjela za mehatroniku i robotiku Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Valčić, poduzetnica i menadžerica mr. sc. Snježana Köpruner, prof. Zorislav Šojat i menadžer Tadej Slapnik.
