Iznad sjevernog pola posljednjih se tjedana ubrzano stvara novi polarni vrtlog. Podaci pokazuju naglo hlađenje stratosfere i pad tlaka, a sezona je krenula snažnije nego prošle godine. Dugoročni modeli ipak upozoravaju na zaokret: oko sredine zime, u siječnju i veljači 2027., predviđa se slabljenje vrtloga, popuštanje vjetrova i porast tlaka u stratosferi.
Polarni je vrtlog golema zimska cirkulacija zraka koja se okreće iznad polarnih područja i unutar sebe zadržava hladan arktički zrak. Kad je snažan, hladnoća ostaje zarobljena na sjeveru, pa je zima u većem dijelu Europe i SAD-a blaža. Kad oslabi, mlazna struja se poremeti, a hladan zrak lakše izbija prema srednjim geografskim širinama.
Najsnažniji takav poremećaj naziva se naglo stratosfersko zatopljenje, pri kojem temperatura visoko u stratosferi u samo nekoliko dana poraste za nekoliko desetaka stupnjeva. Učinak na tlo obično stiže s odmakom od deset do trideset dana.
Uz to se u Tihom oceanu razvija snažan El Niño. Svjetska meteorološka organizacija početkom rujna procijenila je da je gotovo sigurno, uz vjerojatnost blizu sto posto, da će se zadržati do veljače 2027. te da bi mogao dosegnuti jedan od najjačih intenziteta u posljednjih nekoliko desetljeća. Upravo jak El Niño povijesno pridonosi slabljenju polarnog vrtloga usred zime.
Za Europu prve dugoročne prognoze pokazuju drukčiju sliku nego za Sjevernu Ameriku. Dok bi dijelovi SAD-a i Kanade mogli dobiti više snijega, europski kontinent prema trenutačnim modelima čeka uglavnom toplija i snijegom siromašnija zima. Najbolje izglede za stabilan snježni pokrivač imaju visoke planine te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Europe.
Hrvatska i Jadran, pa tako i zadarsko područje, dio su južne Europe za koju statistika jakog El Niña naginje blažoj zimi. Iskustvo iz susjedstva to potkrepljuje: tri najsnažnije ovakve sezone od 1950. u Sloveniji su sve bile toplije od prosjeka, a zima 2023./2024. ondje je bila i najtoplija otkako se mjeri. Blaga zima pritom ne znači zimu bez hladnoće. Slabljenje polarnog vrtloga usred sezone povećava mogućnost kratkih, ali oštrih prodora hladnog zraka. Na obalu takvi prodori obično stižu uz jaku buru i nagli pad temperature, a nisu isključene ni povremene snježne epizode u nizinama.
Sve su to zasad tek naznake, a ne prognoza za pojedini dan ili tjedan. Točan trenutak i jačinu stratosferskog zatopljenja nemoguće je predvidjeti mjesecima unaprijed, pa pouzdanija slika za Jadran ostaje na kasnijim, kratkoročnim najavama kako se bliži sama zima, piše Severe Weather Europe.
