Na današnji dan, 16. rujna, Zadar slavi rođendan svoje najstarije javne zelene oaze – Perivoja kraljice Jelene Madijevke. Otvoren davne 1829. godine, ovaj je perivoj postao omiljeno mjesto Zadrana te ujedno prvi javni park u gradu.
Na temelju povijesnih podataka koje o ovom krajobraznom spomeniku bilježi zadarska komunalna tvrtka Nasadi, donosimo vam prigodni članak o njegovom romantičnom nastanku i bogatoj povijesti.
“Balkon grada” i vizija botaničara von Weldena Zadar je svoj prvi javni perivoj dobio u vrijeme kada je još uvijek bio zatvoreni grad-tvrđava. Za njegov je nastanak zaslužan tadašnji vojni upravitelj grada, Bavarac barun Franz Ludwig von Welden. Kao pasionirani botaničar kojemu je Dalmacija bila nevjerojatno egzotična, barun se toliko oduševio njezinom do tada nedovoljno istraženom florom da je odlučio ostvariti svoj dugogodišnji san.
Prema vlastitim zamislima, podigao je perivoj na najvećem bastionu zadarske utvrde, smjelo pretvorivši jedan vojni objekt u prostor namijenjen uživanju građana i posvetivši ga upravo dalmatinskoj flori. Perivoj je punih četrdeset godina funkcionirao kao svojevrsni “balkon grada” s predivnim pogledom na more i okolicu. U njemu je Welden podigao i veliki kamenjar s mediteranskim biljem koji je ostao važan dio identiteta prostora sve do svog uništenja krajem 19. stoljeća.

U duhu romantizma, koji je u to vrijeme poticao zanimanje za daleke krajeve i civilizacije, perivoj je bio ispunjen egzotičnim arhitektonskim detaljima. Unutar njega nalazili su se grčki hram, maurska kavana, eksedra, umjetne špilje, ledana i obelisk. Posebno je zanimljiv podatak da je na vrhu brežuljka, povodom dolaska cara Franje Josipa u Zadar, izgrađena kineska pagoda šesterokutnog oblika na čak tri etaže.
U doba kada grad nije imao klasične muzeje ni suvremena mjesta za javno okupljanje, ovaj je perivoj preuzeo ulogu središta društvenog života. Bio je pravi muzej na otvorenom – šetnicama su bile razmještene biste, kipovi, antički ulomci i spomenici. Subotom i nedjeljom ovdje je svirala glazba, izvodili su se igrokazi i sportske egzibicije, dok je maurska kavana posjetiteljima nudila kavu, omiljeni sorbet i rashlađena pića.
Ljubav građana i povijesne promjene Zadrani su vrlo brzo zavoljeli park. Iz zahvalnosti prema barunu von Weldenu, građani su već 1844. godine podigli umjetnu špilju sa spomenikom i latinskim akrostihom u njegovu čast.
Park se s vremenom nadograđivao; od 1877. godine u njega je dovedena voda iz obližnje cisterne Trga pet bunara. Krajem stoljeća, točnije 1893. godine, na inicijativu Društva za uljepšavanje grada preuređen je ulaz u perivoj, čiji je izgled sačuvan sve do danas. Godinu dana poslije, isto je Društvo na brežuljak posadilo čak 600 borova, zbog čega su neke originalne staze morale biti poništene.
Danas, brigu o ovom neprocjenjivom dijelu zadarske baštine vodi tvrtka Nasadi d.o.o. Njegov jedinstven spoj mediteranske flore, povijesnih arhitektonskih motiva i nezaboravnog pogleda na more čini Perivoj kraljice Jelene Madijevke jednim od najposebnijih perivoja svoga vremena i trajnim simbolom hortikulture u Dalmaciji.
